DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— formulare za evidenciju plus stabala, sjemenskih sastojina i plantaža,
sabiranje sjemena, plemki i drugo.
Smjernice se sastoje od 20 članova uz potrebne priloge {formuiare, karte
sjemenskih oblasti, evidencijske oznake za vrste drveća, sjemenske oblasti,
kvalitet plus stabla, sjemenske sastojine i sjemenske plantaže´. U prilogu
se daje kopija razdiobe na sjemenske oblasti za običnu smreku u Slovačkoj.


Na osnovi razdiobe Slovačke na sjemenske oblasti za glavne vrste šumskog
drveća, prišli su sistematskom osnivanju serije provenijeničnih pokusa
za pojedine vrste drveća. Pri toni su se držali principa, da su u pokusima
zastupljeni svi ekotipovi za određenu vrstu ili odvojeno u svakom pokusu.
Tako na primjer, za obični bor u Slovačkoj pretpostavljaju da ima oko 50—
—60 vrlo dobrih ekotipova, te kod transfera sjemena i pošumljavanja nastoje
da se koristi ekopit iz tog područja. Po njihovom mišljenju, tako detaljno
razrađene sjemenske oblasti i propisi o korištenju sjemena i sadnica
gotovo da ne postoje u drugim zemljama. U tu svrhu propisano je pet katgorija
sjemenskih sastojina i utvrđeni su kriteriji za sabiranje sjemena. Kategorizacija
je provedena za 4 vrste četinjača (smreka, bor, jela, ariš) i dvije
vrste listača (hrast i bukva).


Glavni zadaci iz područja genetike i oplemenjivanja su:


— provenijenični pokusi,
— osnivanje klonskih sjemenskih plantaža, elitnih sjemenskih plantaža,
kao i generativnih sjemenskih plantaža, na bazi masovne i individualne
selekcije,


— osnivanje živih arhiva, banke klonova, arboretuma, posebno radi očuvanja
genofonda obzirom na sušenje šuma uslijed zagađivanja,


— međuvrsne i unutar vrsna hibridizacija (smreka, jela),

autovegetativno i vegetativno razmnožavanje, kao i kultura tkiva
(smreka, ariš i druge).
Osim gore navedenih mjera, radi očuvanja genofonda idu i na izdvajanje
dodatnih sjemenskih sastojina veličine od 200 do 2000 ha, ovisno o
vrsti drveća i njenoj važnosti. U pojedinoj sjemenskoj oblasti takve šume
mogu iznositi i do 60.000 ha površine. U takvim sjemenskim sastojinama obavezna
je prirodna obnova. U tu se svrhu koriste i nacionalni parkovi,
zaštitne šume i ostale šume s posebnom namjenom.


Stanica Liptovsky Hradok je u sastavu Šumskog instituta u Zvolenu.
Šef Stanice je dr Jan Hoffmann . U Stanici je zaposleno 14 stalnih radnika
od čega 6 diplomiranih inženjera šumarstva (5 kandidata za doktora
znanosti i 1 stručni suradnik), 6 tehničara i 2 pomoćna radnika.


U Stanici se radi na 4 grupe različitih zadataka:


1.
šumsko sjemenarstvo i oplemenjivanje (izbor, izdvajanje i priznavanje
sjemenskih sastojina, osnivanje klonskih sjemenksih plantaža, generativnih
sjemenskih plantaža, individualna i masovna selekcija),
2.
tehnologija trušenja i dorade šumskog sjemena,