DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— formulare za evidenciju plus stabala, sjemenskih sastojina i plantaža, sabiranje sjemena, plemki i drugo. Smjernice se sastoje od 20 članova uz potrebne priloge {formuiare, karte sjemenskih oblasti, evidencijske oznake za vrste drveća, sjemenske oblasti, kvalitet plus stabla, sjemenske sastojine i sjemenske plantaže´. U prilogu se daje kopija razdiobe na sjemenske oblasti za običnu smreku u Slovačkoj. Na osnovi razdiobe Slovačke na sjemenske oblasti za glavne vrste šumskog drveća, prišli su sistematskom osnivanju serije provenijeničnih pokusa za pojedine vrste drveća. Pri toni su se držali principa, da su u pokusima zastupljeni svi ekotipovi za određenu vrstu ili odvojeno u svakom pokusu. Tako na primjer, za obični bor u Slovačkoj pretpostavljaju da ima oko 50— —60 vrlo dobrih ekotipova, te kod transfera sjemena i pošumljavanja nastoje da se koristi ekopit iz tog područja. Po njihovom mišljenju, tako detaljno razrađene sjemenske oblasti i propisi o korištenju sjemena i sadnica gotovo da ne postoje u drugim zemljama. U tu svrhu propisano je pet katgorija sjemenskih sastojina i utvrđeni su kriteriji za sabiranje sjemena. Kategorizacija je provedena za 4 vrste četinjača (smreka, bor, jela, ariš) i dvije vrste listača (hrast i bukva). Glavni zadaci iz područja genetike i oplemenjivanja su: — provenijenični pokusi, — osnivanje klonskih sjemenskih plantaža, elitnih sjemenskih plantaža, kao i generativnih sjemenskih plantaža, na bazi masovne i individualne selekcije, — osnivanje živih arhiva, banke klonova, arboretuma, posebno radi očuvanja genofonda obzirom na sušenje šuma uslijed zagađivanja, — međuvrsne i unutar vrsna hibridizacija (smreka, jela), — autovegetativno i vegetativno razmnožavanje, kao i kultura tkiva (smreka, ariš i druge). Osim gore navedenih mjera, radi očuvanja genofonda idu i na izdvajanje dodatnih sjemenskih sastojina veličine od 200 do 2000 ha, ovisno o vrsti drveća i njenoj važnosti. U pojedinoj sjemenskoj oblasti takve šume mogu iznositi i do 60.000 ha površine. U takvim sjemenskim sastojinama obavezna je prirodna obnova. U tu se svrhu koriste i nacionalni parkovi, zaštitne šume i ostale šume s posebnom namjenom. Stanica Liptovsky Hradok je u sastavu Šumskog instituta u Zvolenu. Šef Stanice je dr Jan Hoffmann . U Stanici je zaposleno 14 stalnih radnika od čega 6 diplomiranih inženjera šumarstva (5 kandidata za doktora znanosti i 1 stručni suradnik), 6 tehničara i 2 pomoćna radnika. U Stanici se radi na 4 grupe različitih zadataka: 1. šumsko sjemenarstvo i oplemenjivanje (izbor, izdvajanje i priznavanje sjemenskih sastojina, osnivanje klonskih sjemenksih plantaža, generativnih sjemenskih plantaža, individualna i masovna selekcija), 2. tehnologija trušenja i dorade šumskog sjemena, |