DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 59 <-- 59 --> PDF |
RASADNICKA PROIZVODNJA U toku trajanja studijskog putovanja veći dio vremena posvetili smo problematici rasadničke proizvodnje. U CSSR-u je rasadnička proizvodnja tako organizirana da .se uglavnom rasadnici nalaze u sklopu šumskih gospodarstava a proizvedeni sadni materijal se koristi za pošumljavanje na vlastitim površinama. Čitava CSSR ima oko 2.000 ha šumskih rasadnika, a od toga je oko 50"/o. velikih rasadnika preko 20 ha površine. Proizvodnja je uglavnom klasična, no u posljednje vrijeme počinje se i sa proizvodnjom baliranog sadnog materijala (nisula, paper-pot, kontejneri od tvrde plastike). Za sve rasadnike koje smo pregledali može se reći da su veoma dobro smješteni, da su na dobrom tlu, a isto tako da su opremljeni sa modernom i kvalitetnom mehanizacijom za sve načine uzgoja sadnog materijala. Tokom studijskog putovanja imali smo priliku vidjeti tri rasadnika i to: 1. RASADNIK »JOHI« na području Šumskog gospodarstva Žilina. Rasadnik je površine 36 ha, a od toga 20.2 ha produkcijske površine. Smješten je u sklopu smrekove šume na dobrom tlu i 830 m nm. Proizvodnja sadnica je pod kontrolom Sjemenske stanice iz Liptovskog Hradoka. Godišnja proizvodnja klasičnog sadnog materijala je 4,500.000 sadnica i manje količine baliranog sadnog materijala u nisuli. Osnovna vrsta je obična smreka, zatim slijedi obična jela, evropski ariš, obični bor, planinski bor, te manje količine li´stača. Dio sjemeništa je na gredicarna, dok veću količinu klijanaca proizvode u »Dunemann« lijehama. Supstrat za lijene se radi od mljevene kore četinjača sa dodatkom 38 kg N po 1 t kore, 2,5 kg P>0- na 1 m:l kore i manje količine vapna i agroperlita. Nakon fermentizacije koja traje 6 mjeseci i mješanja svaka dva mjeseca, razgrađena kora sa dodacima se strojno prerađuje u supstrat za lijene. Može se primjetiti da je postupak izrade takvog supstrata skup. tim više što kvaliteta proizvedenog sadnog materijala ne zadovoljava (uočljivi su nedostaci hranjiva). Dio sadnog materijala proizvodi se i u plastenicima, a naročito je interesantno bilo vidjeti plastenike opremljene »MIS« linijama za ožiljavanje reznica. Oprema je veoma kvalitetna te omogućava stvaranje idealnih uvjeta, a to se rezultiralo veoma dobrim uspjehom ožiljavanja reznica. Osim smreke i nešto parkovnog materijala imali smo prilike vidjeti reznice hrasta lužnjaka, koji se veoma teško ožiljava, no i kod njega uspjeh je veoma dobar. Za supstrat se koristi mješavina od 50%> perlita i 50" i: stiropora, a reznice se uzimaju u travnju i kolovozu. U sklopu rasadnika se nalazi i banka klonova (reznice se uzimaju sa otpornih stabala na sušenje, vegetativno razmnožavaju i presađuju na za to određena mjesta). Rasadnik raspolaže sa veoma dobrom mehanizacijom i opremom, a mi smo imali prilike vidjeti stroj za preradu treseta, stroj za motanje nisule, sistem za navodnjavanje sa centralno smještenim dispečarskim tornjem, te traktore sa priključcima za sve faze proizvodnje. Ukupno je zaposleno 43 radnika, od toga, jedan rukovodioc rasadnika, 5 tehničara. 4 traktorista. 3 mehaničara dok su ostalo radnici u rasadniku. 2. RASADNIK »MLYN« se nalazi na području Lesnog zavoda Ostravice. Površina mu je 10 ha na dvije lokacije po 5 ha. osnovan je 1964. godine, a 153 |