DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 65 <-- 65 --> PDF |
AKTUALNO OSVRT NA ZAKON O ŠUMAMA NAKON NJEGOVE PRIMJENE UVOD Već pri samom donošenju Zakona o šumama bilo je očito da predloženi Zakon ima niz manjkavosti što se moglo vidjeti po velikom broju datih amandmana koji uglavnom nisu prihvaćeni, a dali su ih najkompetentniji za ta pitanja: Šumarski fakultet, Šumska gospodarstva, Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije te općine u kojima je šumarstvo uz drvnu industriju najznačajnija grana privrede. Unatoč toga pod pritiskom drugih interesa Zakon o šumama je donesen i sproveden. Danas nakon dvije godine primjene Zakona o šumama, mogu se dati ocjene iz šumarske operative, koliko i u čemu je novi Zakon o šumama doprineo razvoju šumarstva i očuvanju šuma, a što nije dobro regulirano i zbog toga se ne ostvaruju očekivani efekti. Sada, kada su ponovno počele rasprave oko izmjene Zakona o šumama, trebalo bi iznijeti i nametnuti stručno mišljenje šumarske operative i znanosti široj javnosti, kako bi se izbjegla rješenja koja ne doprinose intencijama Zakona o šumama. Ova obaveza šumarske struke nije samo radi toga što se ta pitanja odnose na nju i što je najkompetentnija i najodgovornija za to područje, već i zbog toga da bi imali jasne odrednice zastupnici u Saborskim vijećima koji donose Zakon o šumama, a koji u velikoj većini nisu upoznati sa suštinom problematike i nemaju potrebnih znanja iz tog područja. Ne ulazeći u odredbe Zakona o šumama koje su u primjeni dale pozitivne efekte, osvrnuti ćemo se samo na one koje su dale negativne efekte i koje bi trebalo mijenjati. FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA Promjena organiziranosti na funkcionalnu organizaciju uzrokovala je niz radnji, rasprava i nesporazuma što je značajno oduzelo mnogo vremena stručnim ljudima i samoupravnim strukturama, a na uštrb stručnog angažiranja u proizvodnji. Povećani su troškovi, jer su formirane dvije organizacije na istom mjestu rada (područje bivše šumarije) svaka sa svojim stručnim i administrativnim aparatom i sredstvima. Javljaju se sve veće teškoće pri korištenju zajedničkih sredstava: cesta, upravnih zgrada, radničkih nastamba, kuhinja, automobila, odmarališta, strojeva za AOP i obavljaju poslove čuvanja; šuma, drvnog materijala, opreme i objekata, vođenje administracije, skladišta i dr. Zbog manje fleksibilnosti u korištenju radnika i opreme rada sezonskog rada i potreba posla angažirano je više radnika i sredstava, jer priroda posla zahtijeva da se u određeno vrijeme moraju angažirati radnici jedne OOUR na poslovima druge OOUR, a to je moguće jer su radnici iste struke (šumski radnici) i obavljaju iste poslove — (uglavnom sijeku), 159 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 66 <-- 66 --> PDF |
no takva usklađivanja u pravilu idu teško, zbog toga što je svakoj OOUR najvažnije da obavi na vrijeme svoj program rada. Posebni je problem i uzrok nezadovoljstvu radnika nakon podjele na OOUR. Činjenica je da su dugogodišnjom organizacijom bili usklađeni odnosi koji su poremećeni u pogledu kontinuiteta rješavanja stambenih problema, jednakih uvjeta stjecanja osobnih dohodaka i drugih prava i kontinuitet rada u jednoj organizaciji što je sve prekinuto ozbirom da OOUR imaju različite uvjete stjecanja dohotka i radi svaka prema svojim mogućnostima. Zbog ovih i drugih činjenica svakim danom nastaju sve veći nesporazumi i nezadovoljstva što u veliko destimulativno utječe na rad i rezultate rada. I tamo gdje vladaju najbolji kolegijalni odnosi između OOUR, svakim danom oni su sve slabiji a povećavaju se nesporazumi što je normalna pojava u svakom sustanarstvu. Sredstva za jednostavnu biološku reprodukciju ostvaruju se u b/u od vrijednosti prodane drvne mase, ovisno o tome u koje vrijeme se prodaja obavlja i po cijenama koje ovise o tržištu. Dakle zbog nekontinuiranog priliva sredstava i određenog iznosa koji nije usklađen sa troškovima za obavljanje propisanih radova jednostavne biološke reprodukcije, izaziva teškoću u izvršavanju propisanih obaveza. U takvoj situaciji dolazi do različitih uvjeta ostvarivanja osobnih dohodaka radnika na istim poslovima (šumski radnik, šumarski stručnjak) ´i na istom mjestu rada, samo zobg toga jer se nalaze jedni u OOUR iskorišćivanja šuma. Normalna posljedica tako umjetno stvorenih odnosa je nezadovoljstvo i demotiviranost za rad. U SRH djeluje nekoliko organizacija koje nemaju funkcionalnu organiziranost, jer nisu bili primorani po Zakonu o šumama da je provedu (SG Varaždin, ŠG Istra Buzet, Nacionalni park Plitvička jezera, SG Jelen Bilje i dr.) i zbog toga nemaju navedenih problema koja imaju funkcionalno po sili Zakona organizirana ostala šumska gospodarstva, što je još jedan argumenat u prilog iznijetim tvrdnjama. Dakle, u proteklom razdoblju u praksi je dokazano da je funkcionalna organiziranost stručni i ekonomski promašaj i potvrdila se notorna šumarska postavka da je gospodarenje šumama jedinstven proces proizvodnje drvne mase i održavanje sastojina zbog opće korisnih funkcija šuma u kojem se ne mogu dijelit pojedini poslovi na različite organizacije bez negativnih organizacijskih,, međuljunskih, stručnih i ekonomskih posljedica. ŠUMARSKA INSPEKCIJA Sadašnja općinska šumarska inspekcija, kod mnogih općina je nekvalitetna, slabo plaćena, podcjenjena, ovisna o prijevozu na teren od onih koje kontrolira i pod utjecajem »vlasti«, a mnoge je općine i nemaju, nije u stanju niti ima uvjeta da kvalitetno obavi posao i osigura provođenje odredbi Zakona o šumama, gospodarskih osnova područja i gospodarskih jedinica. Zahtjev društvene zajednice prema šumarstvu, reguliran Ustavom, da se dosljedno provode odredbe Zakona o šumama, propisi osnova gospodarenja i drugih zakona kojima se reguliraju odnosi prema šumi kao dobru od općeg interesa, može se najbolje osigurati putem Republičke šumarske inspekcije sa vrsnim i dobro plaćenim šumarskim stručnjacima i neovisnim u svome radu. 160 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 67 <-- 67 --> PDF |
ZAJEDNIČKI PRIHOD Zajednički prihod na nivou RO kako je utvrđeno u Zakonu o šumama ne samo da ne može izdržati teoretsku kritiku već je suprotan odredbama ZUR-a i potpuno je neprovediv, kad RO koje imaju više paralelnih OOUR u procesu proizvodnje jer nisu sve OOUR učestovale u proizvodnji tog proizvoda. Dakle, ne može učestvovati OOUR u ostvarenom prihodu od proizvoda u čijoj proizvodnji nije uložila svoj rad. OOUR-i uzgoja šuma obavljaju poslove biološke reprodukcije u skladu sa programima i planovima, a obračunavaju izvedene radove putem situacije izvršenih radova po cjeniku te tako ostvaruju svoj prihod. Biološka reprodukcija ima karakter dugoročnog proizvodnog procesa i ne može se smatrati da je taj posao dio zajedničkog prihoda. Samo izdvojena sredstva za biološku reprodukciju iz realizacije drvnih sortimenata mogli bi se smatrati kao dio zajedničkog prihoda. Zajednički prihod može se ostvariti samo u procesu proizvodnje, zajednički izrađenog proizvoda koji se plasira na tržište, a to su u slučaju drvnih sortimenata: šumarstvo, pilane, kemijska prerada, tvornice furnira i ploče iverica te drugi linalisti, no nikako sve paralelne OOUR iskorišćivanja u RO, jer one ne rade na istom zajedničkom proizvodu. Zajednički prihod iz rada na zajedničkom proizvodu predpostavlja utjecaj svih sudionika na rad i poslovanje svakog od njih (troškove, asortiman, kvalitetu, tržište, proizvodni program i dr.) što je u sadašnjoj situaciji praktično neizvedivo. Dakle, odredbe Zakona o šumama koje određuju da se zajednički prihod utvrđuje na nivou RO i dijeli na sve paralelne OOUR iskorišćivanja šuma koje u procesu proizvodnje jedna sa drugom nema nikakve tehnološke ili proizvodne povezanosti, ne samo da to nema teoretskih osnova, već to može biti povod velikim nesporazumima i teškim posljedicama. RENTA Izdvajanje rente propisano je na način koji nema teoretskih osnova, jer uzima za mjerilo dohodak u kojem je pored rente sadržan minuli i tekući rad. Rentu kao ekonomsku kategorija i kao regulator uvjeta privređivanja potrebno je izdvajati, no ona se mora utvrditi na realnim i znanstvenim postavkama. ORGANIZIRANOST Kod utvrđivanja šumsko gospodarskih područja utrošeno je mnogo sredstava, vremena i snage na uštrb proizvodnje, zbog toga što su neki htjeli ostvariti probitak na račun drugih. Svako pokretanje promjena tih područja neminovno bi dovelo do ponovnih rasprava, nesporazuma, troškova i stanje prije donošenja Zakona o šumama. Nemoguće je cijepati velika područja, a da se pri tome ne kompromitiraju argumenti koji su dati kod formiranja tih područja. Dakle cijepanjem područja s jedne strane izazvalo bi niz nepotrebnih nesporazuma i s druge strane velika područja sa više operativnih OOUR imaju svoje neosporne prednosti u pogledu unapređenja proizvodnje, vođenju ekonomske i kadrovske politike razvoja, politike raspodjele i biološke reprodukcije. 161 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Posebno su značajna, još sada nesaglediva kretanja u propadanju šuma (sušenje jele, hrasta i drugih vrsta) što može izazvati na manjim područjima velike probleme u pogledu povećanja, odnosno smanjenja opsega sječa i uzgojnih radova te kontinuirano ostvarenje dohotka i potrajnosti prihoda. Poduzimanje preventivnih mjera i saniranje posljedica tih katastrofa, svakako bi se lakše i efikasnije moglo provesti na većem području kao što je to Goransko-primorsko šumsko gospodarsko područje. Na tim velikim šumsko gospodarskim područjima gdje su formirane OOUR u skladu s objektivnim okolnostima i čine gravitaciona područja vezana za alimentiranje pojedinih drvnih industrija, prirodna i saobraćajno povezana u cjelinu, usklađena sa interesima DPZ u kojima je moguće mjeriti i utvrđivati rad i rezultate rada svake OOUR uspješno mogu poslovati bez obzira na veličinu i broj OOUR. Danas imademo OOUR u velikim ŠGP koje su znatno veče od nekih radnih organizacija u malim ŠGP i uspješno rade i posluju jedne i druge organizacije. Odnos prema radu i stručnost u radu svakog pojedinca i cijele OUR daleko je presudnije za uspješnost rada i poslovanja OUR nego njihova veličina. Dapače u manjim OUR veća je motiviranost nego u većim, jer je individualna prisutnost neposrednija u stvaranju dohotka i raspodjeli, za razliku u teritorijalno velikim organizacijama gdje često neznaju jedni za druge, što i kako rade pa zbog toga motiviranost za bolji rad opada. Dakle, nepotrebno je Zakonom o šumama propisivati organiziranost OUR, jer to je ekonomska kategorija, a OUR će se sami organizirati tako da što lakše ostvare što veći dohodak. ZAKLJUČAK 1. Bolja je i lošija organizacija nego je često mjenjati neodgovorno, brzopleto, neprestudirano i pod utjecajem pojedinih uskih interesa. 2. Za društvo je bitno da se uspješno izvode svi propisani radovi biološke reprodukcije i gospodarenje šumama, a ne ko ih izvodi i kako je operativno organiziran. Da bi se to osiguralo potrebno je: a) Da se na teret materijalnih troškova iz prihoda iskorišćivanja šuma izdvajaju sredstva u iznosu koji je potreban za obavljanje radova jednostavne biološke reprodukcije, propisane gospodarskim osnovama po realno utvrđenim cijenama, a najmanje 10B/o od prodane vrijednosti drvne mase u prebornim i 15"/o u jednodobnim šumama, umjesto u fiksnom iznosu odnosno ostavljeno da OOUR iskorišćivanja sama utvrđuje koliko će izdvajati iznad minimalnog iznosa što nije dobro, kako je to sada propisano Zakonom o šumama. b) Ukinuti Općinske šumarske inspekcije i formirati republičku šumarsku inspekciju sa stručnim, autoritativnim i dobro plaćenim kadrovima neovisnim u svom radu, koja bi u svojstvu nadzornog organa ovjeravala u situaciji opseg i kvalitet izvedenih radova koji se financiraju iz sredstava za biološku -reprodukciju na osnovu čega bi se moglo obaviti plaćanje tih radova. 3. Na znanstvenim osnovama utvrditi šumsku rentu. 4. Zajednički prihod je ekonomska i politička kategorija regulirana ZUR- om i nije mu mjesto u Zakonu o šumama. 162 |