DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 7 <-- 7 --> PDF |
O BUDUĆNOSTI ŠUMA U HRVATSKOJ Šumski fond SR Hrvatske zaprema spreko 35% republičke površine a do prije kojih desetak godina tvrdili smo da je prema sastavu i kakvoći šuma najvrijedniji u Jugoslaviji. Danas je, međutim, njegovo stanje potpuno drugačije. Velik broj šumski sastojina ima preko 50%> oštećenih stabala, a drvne zalihe su ispod dogovorenih normalnih vrijednosti što dovodi u pitanje kako bioproizvodnju tako i ekološku vrijednost šuma. Danas je teško tvrditi u kojemu dijelu Hrvatske šume više propadaju. Od vrsta drveća najugroženiji su obična jela, hrastovi lužnjak i kitnjak, pitomi kesten, a ozbiljno zabrinjava oštećenje bukovih stabala. Bukva je, naime vrsta koja u šumskom fondu Hrvatske sudjeluje s oko 40!0/o u drvnoj zalihi. Dodamo li ovome činjenicu da se kod velikog broja organizacija koje gospodare šumama pojavljuje problem obavljanja jednostavne biološke reprodukcije, zatim da je njeno obavljanje u privatnim šumama uvijek bilo dubiozno, stanje našeg šumskog fonda nije dobro. Današnja spoznaja o šumi drukčija je od one prije 30, ali i prije 10 godina. Odnos njene sirovinske i energetske vrijednosti prema ekološkoj i socijalnoj vrijednosti stalno se mijenja u korist ove druge. Poznata je uzrečica da čovjek može bez drva, ali ne bez kume. Smatra se da je šuma kao zdravlje, dok ga posjeduješ do njega ništa ne držiš, a kada ga izgubiš nema cijene koju ne bi dao da se ono vrati. Ove lijepe uzrečice pripadaju bogato7n svijetu, a naše prilike su danas takve da nam treba i šuma i drvo i puno stručne pameti da zadržimo obje makar na današnjoj razini. Šuma je prirodno bogatstvo koje između svih kopnenih ekosistema zaslužuje posebnu pažnju. Ona je preduvjet opstanka i prirodnog stanja ostalih kopnenih ekosistema uključivši i ljudske zajednice (tehnocenoze). O stanju šume, odnosno o njenoj biološkoj ravnoteži koja je presudna za funkcioniranje šumskog ekosistema, ovise slatkovodni ekosistemi (vodotoci, jezera), zatim opskrba pitkom vodom, sposobnost agroekosistema za proizvodnju (povoljan klimatski utjecaj susjedne šume). Suma održava zemljište u dijelovima reljefa koji su izloženi eroziji te spriječava zasipanje akumulacijskih jezera hidrocentrala. O šumi ovise urbane cjeline kojima znači infrastrukturnu kategoriju, šuma ublažava klimatske ekosisteme i značajna je u sistemu naše koncepcije općenarodne obrane. Svi kopneni ekositemi, zatim prostori predviđeni za razvoj turizma te okoliš čovjeka, posjeduju kvalitetu i vrijednost ako je njihov prostor prekriven s najmanje 40%r stabilne šume. Suma poboljšava u svome prostoru opće ekološko stanje i predstavlja najznačajnije prirodno uporište. Smria je, nadalje, preduvjet čovjekova života jer između svih kopnenih biljnih grupacija proizi)odi najefikasnije kisik koji je uz vodu i hranu čo 101 |