DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 74 <-- 74 --> PDF |
kaz H. Chaperon-a o načinu uzgoja sastojina (kultura) primorskoga bora za proizvodnju u većoj mjeri i tehničkih sortimenata. To će se postići: — sjetvom kvalitetnog sjemena ili sadnjom selekcioniranih sadnica, — potpunom obradom i fertilizacijom tla, — odstranjivanjem konkuretne prizemne i podstojne vegetacije, — obrezivanjem grana, i — redovnim proređivanjem. Početna gustoća kreće se od 1250 (na najboljem bonitetu) do 800 (na najlošijim bonitetima) jedinki. Kod sadnje sadnice taj se broj primjenjuje odmah a kod podizanja kultura sjetvom sjemena u dobi, kada stabla postignu opseg 50 cm (d 16 cm). Svaka daljnja proreda obavlja se po debljinskim razredima po 5 cm, dakle 55 — 60,60 — 65 itd. cm opsega). Ophodnja je predviđena s postizanjem opsega stabala do 120 cm (d 38 cm) s brojem stabala od 300 do 170 po 1 ha. Za tu gustoću odgovara temeljnica od 35 m-/ha na najboljem bonitetu, 29 m- ha na srednjem a 25 m2´ha na najslabijem. U koliko se žele postići stabla opsega 140 cm (d 45 cm) tada se broj stabala reducira na 240 na dobrom a na 190 na srednjem bonitetu (za loš bonitet ne predviđaju se takove dimenzije). Dušično ili fosforno-dušično gnojivo dodaje se nakon svake prorede. Uz ovakav način uzgoja može se očekivati ukupna proizvodnja drvne mase 477 m:l/ha na dobrom bonitetu, 419 m:)/ha na srednjem a 325 m-S ha na lošem kod opsega stabala 115 do 120 cm. Te dimenzije moći će se postići na dobrom bonitetu za 28 godina, na srednje dobrom za 31 godinu a na lošem za 29 godina. Organizacije za privatne šume. U Francuskoj u privatnom posjedu nalazi se 7,9 milijuna ha ili 65°/o cjelokupnog šumskog fonda (komunalne šume i šume pravnih ustanova posjeduju 21 "/o a u državnom vlasništvu je 14"/c). Francuski šumoposjednik, uz odredbe Zakona o šumama u svom gospodarenju, vezan je i odredbama gospodarske osnove, koje izrađuje »nacionalna« tj. državna služba za uređivanje šuma »Invaintere Forestiere National« (I. F. N.). Ta služba izrađuje gospodarske osnove po pojedinim departmanima (okruzima) bez obzira na vlasništvo. Druga javna ustanova su Regionalni centri za privatno šumsko vlasništvo, Centres regionaux de la propriete forestiere (CRPF), koje po funkciji odgovara tamošnjim poljoprivrednim komorama. Za zaštitu svojih interesa i osiguranje stručne pomoći u gospodarenju sa šumom šumoposjednici su organizirani u udruženjima (Syndicat). Udruženja se osnivaju po departmanima, koji se udružuju u regionalne saveze a ovi u Nacionalni savez udruženja šumoposjednika (Federation nationale des syndicate de proprietaires forestiers sylviculture). Za prodaju drva postoje i kooperative, koje su malobrojne što pokazuje i podatak, da se godišnji promet kreće oko tri milijuna m3. Inače i ta kooperativna udruženja povezana su sa navedenim udruženjima (sindikatima). Nacionalni savez udruženja šumoposjednika izdaje mjesečnik »Forets de France et Action Forestiere«, kojeg godišnja pretplata iznosi 240 fr. franaka (za inozemstvo 265 fr. fr.). Časopis je namijenjen kako šumovlasnicima tako i šumarskom osoblju zaposlenom kod privatnih šumoposjednika a »informira o ekonomskim ili politčkim događajima te tehničkim novostima za šumarstvo«, kako stoji u »samoreklami « lista. O. Piškorić, dipl. inž. * AFOCEL = Association Foret-Cellulose (Udruženje za šume i celulozu) 168 |