DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Računanje vrijednosti šumske imovine i


rezultata,
Račun rezultata šumskog gospodarenja,
Tablice za računanje kamata i rente.


U uvodnoj temi, ustanovljivanje vrijednosti
šume kao prirodnog vrela (resursa),
autor upozorava da se šuma tijekom
proizvodnje stalno obnavlja, i tu
njezinu prirodnu značajku moramo imati
u vidu, jer se bez toga ne može shvatiti
njezine koristi i djelovanje ne smetnuvši
s uma ni faktor vrijeme. Ukupnu
vrijednost šume čine ne samo njezini
proizvodi nego i njezina zaštitna funkcija
u prirodi i za čovjekov okoliš. U
knjigovodstvu i bilanci šumskog gospodarenja
računa se samo s proizvodnim
funkcijama, a ostale funkcije djelomično
se iskazuju u statistikama.


Za ocjenu kvalitete drvne mase sastojine
u Madžarskoj postoje tablice Dra
Markusa po kojima su drvni sortimenti
podjeljeni u četiri kvalitetna razreda
time, da sastojine iz kojih se može
koristiti gotovo samo ogrjevno drvno
spadaju u IV. razred.


U poglavlju »postupci za procjenu
šuma« autor navodi, da se vrijednost
šume može računati na osnovu


1) očekivanog dohotka i troškova sve


denih na današnje doba,


2) uloženih troškova do dana računa
i očekivanih prihoda diskontiranih na
isto vrijeme,


3) današnjih cijena,
4) današnje rente bilo klasičnim kapitaliziranjem
čistog dohotka bilo kapitalizacijom
diferencijalne zemljišne rente,
kako se računa u socijalističkim ekonomskim
sistemima. Izračunata vrijednost
pod 1) je privredna vrijednost,
pod 2) troškova a pod 3) prometna.


Cijena drva na panju u današnjoj
praksi u Mađarskoj ustanovljuje se tako,
da se od utvrđene, službene, cijene
odbiju troškovi proizvodnje, izvoza iz šume
i drugi. Za izračunavanje cijena na
panju autor je prikazao računanje po


nekoliko autora, počam od Fekete-a iz
1892. godine (koja se više ne primjenjuje)
do formule Vasiljeva iz 1963. godine
Ck = V + 0,opV + R, gdje je
C cijena na panju, V troškovi proizvodnje,
p postotak akumulacije a R diferencijalna
renta. Što se tiče kamatnih
stopa, autor razmatra samo one u socijalističkim
zemljama.


Diferencijalna zemljišna renta može
biti dvojaka. Jedna, nazovimo je klasičnom,
je ona, koja izvire iz produktivnosti
zemljišta i udaljenosti odnosno sastojine
od tržišta. Druga diferencijalna
renta je posljedica uloženih sredstava
za povišenje proizvodnosti sastojine.


Način procjene proizvodne vrijednosti
staništa propisan je naredbom vlade
i stupnjuje se od 1 do 100. Elementi
procjene su fizikalne osobine tla, sadržaj
karbonata, stupanj ovapnjenja, reakcija
tla, sadržaj humusa, udio krupnih
čestica (kamena ili šljunka) dubina
mekote, dubina podzemne vode odnosno
svi elementi tla o kojima ovisi mogućnost
prodiranja korjenja u dublje slojeve
i ishrane biljaka s opskrbom potrebne
vlage.


Novčana vrijednost ne ustanovljuje
se po jedinstvenoj, uvjetno rečeno, formuli
nego na osnovi prihodne vrijednosti,
prometne, usporedbom s vrijednošću
zemljišta pod drugim kulturama
ili prema diferencijalnoj zemljišnoj renti.
Za izračunavanje prihodne vrijednosti
autor koristi poznatu formulu Faustamanna;
prometna se računa prema prodajnim
cijenama uz preporuku primjene
srednjih vrijednosti; kod računanja
prema vrijednosti drugih kultura baza
je čisti katastarski prihod u zlatnim
krunama koji se na sadanju vrijednost
u forintama svodi pomoću posebnih
faktora (tablica).


Za gospodarsku (ekonomsku) vrijednost
šumskih tala u Mađarskoj su provedena
i vlastita istraživanja. Autor (dr
Markus) prikazuje vlastitu metodu, ko