DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Računanje vrijednosti šumske imovine i rezultata, Račun rezultata šumskog gospodarenja, Tablice za računanje kamata i rente. U uvodnoj temi, ustanovljivanje vrijednosti šume kao prirodnog vrela (resursa), autor upozorava da se šuma tijekom proizvodnje stalno obnavlja, i tu njezinu prirodnu značajku moramo imati u vidu, jer se bez toga ne može shvatiti njezine koristi i djelovanje ne smetnuvši s uma ni faktor vrijeme. Ukupnu vrijednost šume čine ne samo njezini proizvodi nego i njezina zaštitna funkcija u prirodi i za čovjekov okoliš. U knjigovodstvu i bilanci šumskog gospodarenja računa se samo s proizvodnim funkcijama, a ostale funkcije djelomično se iskazuju u statistikama. Za ocjenu kvalitete drvne mase sastojine u Madžarskoj postoje tablice Dra Markusa po kojima su drvni sortimenti podjeljeni u četiri kvalitetna razreda time, da sastojine iz kojih se može koristiti gotovo samo ogrjevno drvno spadaju u IV. razred. U poglavlju »postupci za procjenu šuma« autor navodi, da se vrijednost šume može računati na osnovu 1) očekivanog dohotka i troškova sve denih na današnje doba, 2) uloženih troškova do dana računa i očekivanih prihoda diskontiranih na isto vrijeme, 3) današnjih cijena, 4) današnje rente bilo klasičnim kapitaliziranjem čistog dohotka bilo kapitalizacijom diferencijalne zemljišne rente, kako se računa u socijalističkim ekonomskim sistemima. Izračunata vrijednost pod 1) je privredna vrijednost, pod 2) troškova a pod 3) prometna. Cijena drva na panju u današnjoj praksi u Mađarskoj ustanovljuje se tako, da se od utvrđene, službene, cijene odbiju troškovi proizvodnje, izvoza iz šume i drugi. Za izračunavanje cijena na panju autor je prikazao računanje po nekoliko autora, počam od Fekete-a iz 1892. godine (koja se više ne primjenjuje) do formule Vasiljeva iz 1963. godine Ck = V + 0,opV + R, gdje je C cijena na panju, V troškovi proizvodnje, p postotak akumulacije a R diferencijalna renta. Što se tiče kamatnih stopa, autor razmatra samo one u socijalističkim zemljama. Diferencijalna zemljišna renta može biti dvojaka. Jedna, nazovimo je klasičnom, je ona, koja izvire iz produktivnosti zemljišta i udaljenosti odnosno sastojine od tržišta. Druga diferencijalna renta je posljedica uloženih sredstava za povišenje proizvodnosti sastojine. Način procjene proizvodne vrijednosti staništa propisan je naredbom vlade i stupnjuje se od 1 do 100. Elementi procjene su fizikalne osobine tla, sadržaj karbonata, stupanj ovapnjenja, reakcija tla, sadržaj humusa, udio krupnih čestica (kamena ili šljunka) dubina mekote, dubina podzemne vode odnosno svi elementi tla o kojima ovisi mogućnost prodiranja korjenja u dublje slojeve i ishrane biljaka s opskrbom potrebne vlage. Novčana vrijednost ne ustanovljuje se po jedinstvenoj, uvjetno rečeno, formuli nego na osnovi prihodne vrijednosti, prometne, usporedbom s vrijednošću zemljišta pod drugim kulturama ili prema diferencijalnoj zemljišnoj renti. Za izračunavanje prihodne vrijednosti autor koristi poznatu formulu Faustamanna; prometna se računa prema prodajnim cijenama uz preporuku primjene srednjih vrijednosti; kod računanja prema vrijednosti drugih kultura baza je čisti katastarski prihod u zlatnim krunama koji se na sadanju vrijednost u forintama svodi pomoću posebnih faktora (tablica). Za gospodarsku (ekonomsku) vrijednost šumskih tala u Mađarskoj su provedena i vlastita istraživanja. Autor (dr Markus) prikazuje vlastitu metodu, ko |