DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ja se djelomično oslanja na I. V. Turkevića (Ekonomiceskaja ocenka lesnih resursov. Obzornaja Informacija. Moskva 1980.). O procjeni novčane vrijednosti drvne zalihe sastojine autor najprije govori općenito prikazujući nekoliko formula, zatim kako se ona procjenjuje u socijalističkim zemljama i konačno u Mađarskoj. O tome, da li je drvna masa u sastojini tj. živa osnovno ili obrtno sredstvo autor je analognog mišljenja kao Prof. Dr Branko Kraljić. U knjizi su priložene i (zemaljske) tablice time, da se podaci ovih za procjene vrijednosti drvne mase manjih jedinica šumskog gospodarstva korigiraju određenim faktorima. Autor je opširnije obradio i procjenu količina i vrijednosti sporednih šumskih proizvoda. Za račun novčane vrijednosti koristi se rentni račun vezan na ophodnju glavne sastojine. Količina meda iskazuje se u kg ha i Ft/ha prema posebnim tablicama. Cjelokupna vrijednost pojedinog šumskog kompleksa je zbroj vrijednosti zemljišta i vrijednost drvne mase. Može se, međutim, izračunati i na osnovu šumske rente uz formulu V + B — 0,op u kojoj je V vrijednost sječive mase umanjene za troškove sječe, B vrijednost drvne mase proreda umanjene za troškove sječe, u broj dobnih razreda, v prosječni godišnji troškovi i p kamatnjak. Obračun šumskih šteta ili odštete za oštećenu sastojinu obračunavaju se ili po odštetnom cjeniku izdanom po šumarskim vlasti ili prema tržnoj vrijednosti drva jednom metoda računanja vrijednosti šume uzimajući u obzir i eventualnu prijevremenu sječu (sječu prije kraja ophodnje). Za kulture i mla de sastojine odšteta se računa po troškovnoj vrijednosti a za neobrasle površine na osnovu zemljišne rente. Jednako se obračunavaju i štete od divljači te štete od vremenskih i drugih nepogoda (suše, požara, gljiva, insekata). U eksproprijacionom postupku visina odštete, prema postojećim zakonima u Mađarskoj, sastoji se od: a) vrijednosti zemljišta prema čistom katastarskom prihodu, b) vrijednosti drvne mase sastojine, c) vrijednost gubitaka zbog prijevremene sječe, tj. razlike između vrijednosti zrele sastojine i sastojine u dobi eksproprijacije, d) iznosa izvanrednih troškova. Kako već i popis obrađenih tema u ovoj knjizi Dra Markusa pokazuje, ona je dobar priručnik za ovo područje šumskog gospodarstva. U sadržaju navedenih tablica za kamate i računanja rente nalazi se i niz drugih, svagdje tamo, gdje su one potrebne, jer su koeficijenti i drugi faktori, kako smo već i u tekstu mjestimično naveli, propisani. Abony Istvan, Budapest POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO Godina XXXI, br. 4. Titograd, 1985. Od devet priloga ovog broja časopisa »Poljoprivreda i šumarstvo«, koji je »organ Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara Crne Gore, Saveza šumarskih inženjera i tehničara Crne Gore, i Saveza veterinara i veterinarskih tehničara Crne Gore«, dva su iz područja šumarstva. To su: Prof. dr. Ivo T r i n a j s t i ć : Termofilne listopadne šume duba i crnog jasena (Orno-qurcetum virgilianae ass. nov.) otoka Brača, i Vladimir Vujanović, dipl. inž.: Pojava golobrsta u šumama |