DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 79 <-- 79 --> PDF |
hrasta medunca u Crnoj Gori tokom 1985. g. 1. Quercus virgiliana Ten. (Qu. croatica Vuk., Qu. tergestica Wenz.), po narodnom nazivu drmun, šira javnost upoznata je tek u II. izdanju naše Šumarske enciklopedije te, nešto kasnije, u Šumarskom listu (br. 3—4 1981). Od A. Ž. Lovrića (u navedenom Š. 1.) saznajemo za jednu »od najljepših i najbolje sačuvanih drmunovih šuma u okviru njegova areala« na otoku Krku, u kanjonu Velarika, Prof. Trinajstić nas je upoznao sa zajednicom tog hrasta na otoku Braču. Trinajstić je drmuna, koji je u literaturi poznat i kao hrvatski hrast, u većim skupinama odnosno »toliko sačuvanih, da su pogodne za fitocenološkosintaksono´msku analizu« našao na otoku Braču. Ti ostaci, nesumnjivo svojedobno većih suvislih sastojina, nalaze se na središnjem platou otoka uz cestu od Nerežišća do Gornjeg Humca i kod sela Zagvozd. U ovom radu upoznajemo se s tri snimke, dvije u području Jasenovog dola a jedna u području Klopatina — Gažul. Na osnovu sintaksonomske analize autor zaključuje da se sastojine drmuna posebna zajednica — Orno-Quercetum virgilianae Trinajstić, ass. nov. sveze Ostryo- Carpinion orientalis. Po A. Ž. Lovriću u primorske drmunove šume (narodni naziv drmunik ili drmunić) po florističkom sastavu većinom pripadaju svezi Quercion farnettls Br. — BI. (Š. 1., br. 3—4/1981, str. 122.). Trinajstić je na više mjesta našao i visibabu (Galanthus nivalis), »inače novu vrstu u bračkoj flori, u fitocentološkom pogledu tipični predstavnik mezofilne vegetacije reda Fagetalia. U popisu literature ne nalazimo radove ni A. Petračića ni M. Anića. A. Petračić je, u Glasniku za šumske pokuse br. 6 (1938) objavio rad »Zimzelene šume otoka Brača«, a u istom Glasniku, br. 8. (1942), »Šumski i dendografski o dnosi na otoku Braču« a M. Anić, na istom mjestu i iste godine »Dendroflora otoka Brača«. Doduše ni jednom radu nema drmuna nego se nalazi samo hrast medunac (Qu. languinosa Thuill.) ali ne bi bilo naodmet da su ondašnji nalazi uspoređeni sa sadašnjim." 2. VI. Vujanović (Institut za šumarstvo i preradu drveta — Titograd) osim podataka o golobrsta u šumama medunca Crne Gore 1985. godine naveo je i nekoliko podataka i o štetama na tom hrastu prijašnjih godina. Prema rezultatima istraživanja uzročnika golobrsta u medunčevim šumama 1985. godine u Crnoj Gori, autor je zaključio: — golobrst hrasta izazvan je prvenstveno gusjenicama Tortrix viridana L. i Archips xilosteana L. (Tortricidae), zatim Porthetria dispar L., kojima se u lancu ishrane priključili Cnethocampa processionea L. i Pseudoips bicolorana Fussel; — drugi (mladi) list hrasta napala je i gljiva Microsphaera alphitoides Griff. et MaubI; — osim defolijatora hrasta, našli smo i sedamnaest drugih štetnika, naročito iz familije Cynipidae; — glolobrst graba izazvan je prvenstveno grbicom Erranis defoliaria Cl. i u manjoj mjeri gusjenicom gubara; — morfologija, biologija, ekologija i vrste šteta opisanih stadijuma štetnika, uglavnom se poklapaju sa literaturnim podacima za Jugoslaviju; — masovnosti štetnika u proljeće 1985. doprinijele su i vremenske prilike pogodne za njihov razvoj.« O. Piškorić, dipl. inž. * Usporedni pregled dijagnostičkih karakteristika (listova, pupova, i dr.) hrastova sekcije Dasydryion (medunac, drmun i dr.) nalazimo u radu Fra Jure Radić: Hrastovi Biokoskog područja, objavljenog u »ACTA BIOCOVICA« Vol. 2., na str. 67. 173 |