DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 80     <-- 80 -->        PDF

VEDECKE PRACE
Vyskumneho ustavu lesneho hospodarstva
vo Zvolene 36
Bratislava — Zvolen, 1987.


Ovaj, 36, svezak edicije »Znanstveni
radovi Instituta za istraživanja u šumarstvu
u Zvoleniu« na 355 stranica obrađuje
i ima naslov »Problematika sušenja
hrastova u Slovačkoj«.


»Jače sušenje hrasta u Socijalističkoj
Republici Slovačkoj«, piše u Uvodu
ovog Zbornika M. Čapek , znanstveni
urednik, javlja se u pnvoj polovici osamdesetih
godina, dakle u sadanjem desetljeću.
Kako pokazuje ovaj Zbornik, šumari
Slovačke odmah su pristupili istraživanju
uzroka te pojave i već objavili
rezultate tih istraživanja. Slijedom
sadržaja upoznat ćemo, što je sve rađeno
a neki rezultati tih istraživanja
prikazani su u drugom dijelu ovog izvještaja.


Nakon već spomenutog Uvoda te Zaključnih
opaski R. Leontovyca, tehničkog
urednika, edicija sadrži:


R. Leontovyc i sur.: Pojava i značenje
masovnog sušenja hrasta u svijetu
i u Slovačkoj,
J. H e š k o : Znaci i razvoj masovnog
sušenja hrasta s obzirom na patogene i
vektore,
J. Patočka i J. Novotnv: Udio
insekata u masovnom sušenju hrasta u
Slovačkoj,
V. Kocian: Klimatski odnosi i njihov
utjecaj na masovno sušenje hrasta,
L. Tuzinsky: Režim vlage u šumskim
tlima ispod hrastovih sastojina,
R. Leontovyc: Utjecaj gospodarenja
na masovno sušenje hrasta,
E. Sobocky i Blanfca Mankovska :
Masovno sušenje hrasta u područjima
imisija,
J. H e š k o i Anna Hcškova: Mogućnosti
kemijskog suzbijanja patogena i
174


prenosilaca u masovnom sušenju hrasta,


M. Čape k i sur.: Mogućnosti biološke
zaštite od insekata prenosilaca hrastovih
trahemikoza,
A. Prihod a i sur.: Pridružene gljivne
infekcije u masovnom sušenju hrasta,
F. Simančik i sur.: Mikoflora i patogena
fiziologija žira i mogućnosti samoobnove
hrasta u uslovima njegovog
masovnog sušenja,
R. Leontovič i Emilia Gontokov
a : Infekcija, sklonost i otpornost različitih
vrsta hrastova kod masovnog sušenja,
G. Steinhiibel: Neke fiziološke reakcije
hrasta na djelovanje uzročnika masovnog
sušenja,
J. Račk o i sur.: Mogućnosti korišćenja
zračnog snimka za istraživanje i snimanje
hrastovih sastojina kod masovnog
sušenja,
J. Grek : Gospodarski ciljevi u sastojinama
s masovnim sušenjem hrasta,
H. Z a j a c: Prirodno pomlađivanje za
sječu zrelih sastojina u uslovima masovnog
sušenja hrasta na pokusnoj plohi
Habanky,
L. Štefančik: Njega sastojina pogođenih
masovnim sušenjem hrasta,
A. L 6 f f 1 e r : Analiza potreba sadnica
i sjemena za osiguranje pošumljavanja
nakon masovnog sušenja hrasta,
J. V a r i n s k y : Upotreba herbicida
kod pođmlađivanja i njege sastojina nakon
masovnog sušenja hrasta,
I. Mandalik i sur.: Tehnologija sječe,
usmjeravanja i prerade drva kod masovnog
sušenja hrasta.
B. Baka : Procjena cijene i povišenih
troškova kod masovnog sušenja hrasta.
Iz prvog članka (Romana Leontovyca
i sur.) saznajemo, da prvi zapis o
pojavi sušenja hrasta potiče iz 1878. godine
odnosno iz Jugoslavije (citirano
prema francuskom tekstu prikaza D. Kle




ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 81     <-- 81 -->        PDF

pea, a objavljenom i u Šumarskom listu
1982. godine), a slijede ostali autori
od početka ovog stoljeća do 1974. godine,
do članka I. Spaića o sušenju hrastika
objavljenom u Šumarskom listu.
Međutim nije naveden dr Vajda s habilitacijskim
radom »Utjecaj klimatskih
kolebanja na sušenje hrastovih posavskih
i donjopodravskih nizinskih šuma«,
koji Leontoviču i sur. sigurno nije poznat,
jer je objavljen po Istitutu za
šumarska istraživanja Min. šum. NRH.
Druga zemlja u redosljedu je Sovjetski
Savez s registracijom o sušenju u okolici
Harkova 1892, pa Francuske (1895)
itd. Za Slovačku zabilježena je kao prva


1978. godina, a u 1981. bilo je već osušeno
34 000 m3 drvne mase. Slijede podaci
o rezultatima opažanja od 1983.
do 1985. godine iskazani po pojedinim
šumskim područjima i intenzitetu napada.


Stabla hrasta ugibaju uslijed napada
traheomikoza više vrsta iz roda Ophiostoma,
a relativno rijetko Diaporthe fasciculata.
Nerijetko je sušenje akutno tj.
napadnuta stabla ugibaju u roku od
dva do tri tjedna a jedini znak napada
je žuoksto^smeđenje listova. Prenosnici
infekcije su insekti (Buprestide, Cerambycide
i Scoliditae) a golobrst, npr. gubara,
olakšava infekciju. Nepovoljni vremenski
uvjeti (kao tropski suha ljeta
1979. i 1981—83) kao i izrazita varijabilnost
vlage tla tijekom vegetacijskog perioda
također povoljno su djelovala na širenje
i razvoj u mikoza. Utvrđena je i
pozitivna korelacija između intenziteta
imisija i intenziteta sušenja hrastova.
Utvrđena je i štetnost ljetne sječe zbog
nepovoljnog djelovanja na ostala stabla
kao i mehaničkih oštećivanja.


Istraživana su i sredstva suzbijanja
prenosnika mikoza. Pozitivne rezultate


dale su subletalne doze Dimilina i Nomolta
te djelotvornost endoparazitske
Calcidide Entedon ergias Walk, na mlađe
stadije ličinki Scolitus intricatus.


U ovim istraživanjima utvrđena jeosjetljivost pojedinih vrsta hrastova na
suvremenu pojavu masovnog sušenja
hrastovih stabala i sastojina u Slovačkoj.
Indeks osjetljivosti, uz pet stupnjeva
od 1 (zdrava) do 5 (uginula), je ovaj:


Quercus pubescens 1,00; Q. frainetto 1,08;


Q. pedunculora 1,28; Q. cerris 1,48; Q. verginiana
1,50; Q. slavonica 1,91; Q. robur
2,19; Q. petraea 2,20; Q. petraea x robur
2,29; Q. polycarpa 2,31; Q. dalechampii
2,47*.
Istražena je i mogućnost korišćenja
žira iz sastojina zaraženih s gljivama
roda Ophiostoma sp. Ustanovljeno je, da
se primjenom preparata Fundazol 50 WP
i drugih na bazi Benomyla i uskladištenjem
žira na temperaturi od 0°C zaraza
može spriječiti. Za reznice treba koristiti
prikladne stimulatore (npr. IAA 1%»).


U fazi podmlađivanja osušenih sastojina
podmladak treba zaštititi od nepoželjne
vegetacije (korova, grmlja, izbo
jaka iz panjeva). Ako se vade panjevi
posječenih stabala i tlo duboko ore
površinu treba tretirati za zimazinom
ili Zeazinom 50 u količini 4,5 — 6,0 kg´
ha.


I konačno, prema J. Greku, hrast u
Slovačkoj na njegovim prvobitnim staništima
ne može ni s ekološke ni s gospodarskih
razloga biti zamijenjen s drugim
vrstama.


Oskar Piškorić, dipl. inž.


* Sve navedene vrste osim Q. slavonica
opisane su i u Šumarskoj enciklopediji
II. izdanje.