DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1988 str. 81 <-- 81 --> PDF |
pea, a objavljenom i u Šumarskom listu 1982. godine), a slijede ostali autori od početka ovog stoljeća do 1974. godine, do članka I. Spaića o sušenju hrastika objavljenom u Šumarskom listu. Međutim nije naveden dr Vajda s habilitacijskim radom »Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih posavskih i donjopodravskih nizinskih šuma«, koji Leontoviču i sur. sigurno nije poznat, jer je objavljen po Istitutu za šumarska istraživanja Min. šum. NRH. Druga zemlja u redosljedu je Sovjetski Savez s registracijom o sušenju u okolici Harkova 1892, pa Francuske (1895) itd. Za Slovačku zabilježena je kao prva 1978. godina, a u 1981. bilo je već osušeno 34 000 m3 drvne mase. Slijede podaci o rezultatima opažanja od 1983. do 1985. godine iskazani po pojedinim šumskim područjima i intenzitetu napada. Stabla hrasta ugibaju uslijed napada traheomikoza više vrsta iz roda Ophiostoma, a relativno rijetko Diaporthe fasciculata. Nerijetko je sušenje akutno tj. napadnuta stabla ugibaju u roku od dva do tri tjedna a jedini znak napada je žuoksto^smeđenje listova. Prenosnici infekcije su insekti (Buprestide, Cerambycide i Scoliditae) a golobrst, npr. gubara, olakšava infekciju. Nepovoljni vremenski uvjeti (kao tropski suha ljeta 1979. i 1981—83) kao i izrazita varijabilnost vlage tla tijekom vegetacijskog perioda također povoljno su djelovala na širenje i razvoj u mikoza. Utvrđena je i pozitivna korelacija između intenziteta imisija i intenziteta sušenja hrastova. Utvrđena je i štetnost ljetne sječe zbog nepovoljnog djelovanja na ostala stabla kao i mehaničkih oštećivanja. Istraživana su i sredstva suzbijanja prenosnika mikoza. Pozitivne rezultate dale su subletalne doze Dimilina i Nomolta te djelotvornost endoparazitske Calcidide Entedon ergias Walk, na mlađe stadije ličinki Scolitus intricatus. U ovim istraživanjima utvrđena jeosjetljivost pojedinih vrsta hrastova na suvremenu pojavu masovnog sušenja hrastovih stabala i sastojina u Slovačkoj. Indeks osjetljivosti, uz pet stupnjeva od 1 (zdrava) do 5 (uginula), je ovaj: Quercus pubescens 1,00; Q. frainetto 1,08; Q. pedunculora 1,28; Q. cerris 1,48; Q. verginiana 1,50; Q. slavonica 1,91; Q. robur 2,19; Q. petraea 2,20; Q. petraea x robur 2,29; Q. polycarpa 2,31; Q. dalechampii 2,47*. Istražena je i mogućnost korišćenja žira iz sastojina zaraženih s gljivama roda Ophiostoma sp. Ustanovljeno je, da se primjenom preparata Fundazol 50 WP i drugih na bazi Benomyla i uskladištenjem žira na temperaturi od 0°C zaraza može spriječiti. Za reznice treba koristiti prikladne stimulatore (npr. IAA 1%»). U fazi podmlađivanja osušenih sastojina podmladak treba zaštititi od nepoželjne vegetacije (korova, grmlja, izbo jaka iz panjeva). Ako se vade panjevi posječenih stabala i tlo duboko ore površinu treba tretirati za zimazinom ili Zeazinom 50 u količini 4,5 — 6,0 kg´ ha. I konačno, prema J. Greku, hrast u Slovačkoj na njegovim prvobitnim staništima ne može ni s ekološke ni s gospodarskih razloga biti zamijenjen s drugim vrstama. Oskar Piškorić, dipl. inž. * Sve navedene vrste osim Q. slavonica opisane su i u Šumarskoj enciklopediji II. izdanje. |