DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 102 <-- 102 --> PDF |
I. dio 1. Otvaranje 93 Skupštine Saveza — dr. N. Komlenović. 2. Izbor radnog predsjedništva, Kandidacijske komisije, zapisničara, dva ovjerovitelja i komisije za zaključke. 3. Izvještaji o radu za razdoblje između 92. i 93. Skupštine Saveza: — Izvještaj potpredsjednika — dr. Đ. Kovačić — Izvještaj glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista — prof. dr. B. Prpić. — Izvještaj o poslovanju — završni račun 1987. g. — Izvještaj Odbora samoupravne kontrole — dipl. inž. A. Pavlović. 4. Rasprava, odluke o izvještajima i davanje razrješnice PREDSJEDNIŠTVU. 5. Izbor PREDSJEDNIŠTVA i ODBORA SAMOUPRAVNE KONTROLE. 6. Program rada za 1988. g. 7. Financijski plan za 1988. g. II. dio 8. PROPADANJE SUMA U HRVATSKOJ — prof. dr. B. Prpić i dr. N. Komlenović uvodni referat. 9. Zaključci — prijedlog. Radna grupa Ađ. 5. Ivan M a r i č e v i ć, ukrako komentira sadržaj pisma i priloga koji su dostavljeni našim društvima, organizacijama i članovima Predsjedništva, kao inicirajući materijal za uključivanje u raspravu o USTAVNIM PROMJENAMA. Predsjedništvo je prihvatilo informaciju bez posebnih primjedbi. Ad. 6. Alojzije Frković , postojeći Zakon o lostvu (u daljnjem tekstu ZOL) na snazi je već punih 15 godina (donesen 1973. godine, odnosno sa izmjenama i dopunama pročišćeni tekst 1976. godine) i neke njegove odredbe kose se Ustavom SRH, Zakonom o udruženom radu, Zakonom o društvenim organizacijama i dr. Nacrt prijedloga novog ZOL-a zakonodavac temelji na tri osnovna načela: da lovstvo, uz očuvanje ekološke ravnoteže ima privrednu funkciju; da je divljač u društvenom vlasništvu i da su uzgoj i zaštita divljači poslovi od posebnog društvenog interesa. Većina novih odredbi prijedloga ZOL-a ide na ruku organizacijama udruženog rada, koje sada u Hrvatskoj gospodare sa svega 12 posto lovnih površina Hrvatske (oko 700 tisuća ha.). Tako jedan član ZOL-a određuje da OUR šumarstva ima prednost u dobivanju lovišta na gospodarenje ako se ono prostire na šumama i šumskim zemljištima kojima dotični OUR gospodari. U svemu je važno da novo ustanovljena lovišta, koja ustanovljuje skupština općine, budu zaista »zaokružene prirodne cjeline« o čemu vodi nadzor republički organ uprave nadležan za poslove lovstva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Naglašava i pozdravlja nove, u pravilu produžene, termine lovostaja kao i smanjenje broja nezaštićene divljači a povećanje broja zaštićenih vrsta. U popis lovostajom zaštićene divljači ušao je ris (do sada pod zaštitom Zakona o zaštiti prirode kao zaštićena životinjska vrsta) i vuk, koji je u postojećem ZOL-u ne samo nezaštićena vrsta, kojega je mogao svatko, svagdje, te bilo kojim načinom i sredstvom uništiti. Ađ. 7. 1. Naša delegacija sudjelovala je u radu redovne godišnje Skupštine Saveza inženjera i tehničara Hrvatske. Za člana Predsjedništva izabran je Ivan Mari ce v i ć, a za zamjenika člana Odbor samoupravne kontrole Nikola Komleno v i ć. 2. Kritički je prihvaćena informacija o dinamici održavanja zgrade Šumarskog doma, posebno krovišta. Potrebno je prije ugovaranja za izradu izvedbenih projekata (troškovnika), zatražiti od odgovarajuće institucije mišljenje o opravdanosti zahvata na krovištu zgrade. 3. Dio poslovnog prostora na II katu zgrade 25,20 m-, (kojega je sporazumno organizacija CDI — Slav. Brod ustupila SIZ-u šumarstva Hrvatske, a uz suglasnost naših organa), daje se u zakup od 1. siječnja 1988. godine SIZ-u šumarstva Hrvatske pod istim uvjetima kako je utvrđeno ugovorom o zakupu broj 252 od 8. svibnja 1985. g. 4. Prihvaća se obrazloženje o pripremama (razlozima) za uspostavljanje poslovno- tehničke suradnje sa tiskarom »A. G. Matoš« — Samobor zbog povoljnijih rješenja za tiskanje i distribuciju tiskanica, priručnika, knjiga i Šumarskog lista. 5. Prihvaća se prijedlog dekana Šumarskog fakulteta Zagreb, prof. dr. Branimira Prpić a da se u organizaciji Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i Šumarskog fakulteta organizirano vodi rasprava o Prijedlogu za produženje studija na Šumarskom fakultetu sa 8 na 10 semestara. Zapisnik napisao: Predsjednik Predsjedništva Ivan Maričević, dipl. inž., v. r. dr. Nikola Komlenović v. r. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 104 <-- 104 --> PDF |
IN MEMORIAM Dr DRAŽEN CESTAR đipl. inž. šum. (1930. — 1988.) Dana 2. siječnja 1988. godine nakon kratke i teške bolesti umro je u Zagrebu dr Dražen Cestar, dipl. ing. šumarstva, znanstveni savjetnik Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Umro je jedan od najeminentnijih i najuglednijih mlađih šumarskih stručnjaka, poštovan u znanstvenim krugovima kao i u operativi. Šumarstvo SR Hrvatske izgubilo je vrhunskog stručnjaka u dobi kada je bio u naponu zrele stvaralačke snage i kada je mogao dati znanosti, nauci i praksi vrhunske rezultate svoga iskustva i znanja. Dražen Cestar se rodio 7. rujna 1930. godine u Novigradu Podravskom, u šumarskoj obitelji, pa je tako već u najranijojo mladosti usvojio šumarski duh koji će mu pomoći da postane veliki ljubitelj i poznavalac šume. Srednju školu završio je 1949. godine u Križevcima. Odmah je upisao šumarstvo na Poljoprivredno-Šumarskom fakultetu u Zagrebu, na kome je diplomirao 1954. godine. Nakon kratkog rada u operativi, na šumariji Bjelovar i odsluženog vojnog roka, već se 1955. godine počeo baviti znanstvenim radom, na Šumsko-pokusnoj stanici Bjelovar a zatim Delnica´ma. S velikom ambicijom i neiscrpnim radnim elanom odmah je prijavio disertaciju pod naslovom: »Prirast smreke u šumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske«, koju je obranio 1965. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Bio je tada jedan od najmlađih doktoranata toga Fakulteta. Zvanje znanstvenog suradnika dobiva 1966. godine, višeg znanstvenog suradnika 1974. godine a znanstvenog savjetnika 1981. godine. Od 1963. godine rukovodilac je Odjela za tipologiju šuma, sve do svoje smrti. Uložio je sve svoje znanstveno i stručno zvanje za realizaciju projekta tipologije šuma u SR Hrvatskoj, te se marljivo i uporno borio za njezino uvođenje u šumarsku znanost i operativu Hrvatske. On ju je svojom upornošću i znanjem digao na nivo opće jugoslavenske pa i evropske vrijednosti. Njegov rad imao je utjecaja i na razvoj tipologije šuma u drugim republikama SFRJugoslavije pa i dijela susjednih zemalja. Svoj prvi rad iz područja tipologije objavio je 1962. godine, kada je istraživao razvitak proizvodnje u raznim tipovima šuma s prebornim gospodarenjem. Programatski dio istraživanja tipova dao je 1969. godine, kada je s grupom autora prikazao istraživanje tipova šuma na području SR Hrvatske. Slijedećim svojim radovima 1970, 1971, 1974, 1975. i 1984. godine dalje je razrađivao i produbljivao problematiku tipologije. Prva etapa istraživanja rezultirala je inventurom tipova šuma u SR Hrvatskoj. Istraženi su i kartirani tipovi šuma nizinskog, brdskog, planinskog i dijela submediteranskog i mediteranskog područja. Nije završeno samo najuže područje mediterana oko Dubrovnika i južnije, te otoci južnije od Splita. 291 |