DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Izrađene su i karte tipova u mjerilu 1:100.000 i treba ih samo pripremiti za štampu i objavljivanje. U drugoj etapi D. Cestar je zamislio da se na jednom ili više uzoraka idealnog oblika tipa provjere, prodube i analiziraju konkretni problemi vezani uz tipove, te da se utvrde eventualna odstupanja od idealnih tipova. Prerana smrt prekinula ga je u ostvarivanju te ideje, pa je njegovim suradnicima ostaje obaveza da je provedu u život. Unutar tipologije bila mu je uža specijalnost uređivanje šuma. U tom području bio je u zemlji i u inozemstvu priznat kao vrstan stručnjak i znanstveni radnik. Već svojim prvim radom »Razmatranje volumnog, debljinskog i visinskog prirasta jele u dvije šumske zajednice Gorskog kotara« (1958), kojim se javio u znanstvenim radovima, zacrtao je smjer i područje svojih istraživanja. Služeći se vlastitim znanstvenim metodama, svojim je radovima doprinjeo utvrđivanju najproduktivnije drvne zalihe u pojedinim ekološkim cjelinama i razumijevanju rasta i prirasta većine naših najvažnijih vrsta drveća. Rezultati tih istraživanja utjecali su na poboljšanje i modernizaciju operativne službe iz šumarstva ekologije, uzgoja, uređivanja i ekono´mike šuma. U okviru svoje specijalnosti surađivao je s organima uprave i asocijacijama šumarskih organizacija pri sastavu i donošenju Zakona o šumama j propisa iz oblasti uređivanja šuma. Snažno je utjecao na razvoj uređivačke službe u SR Hrvatskoj u proteklih dvadesetak godina. Rad mu je bio kao opijum. Rad za tipologiju, za Institut za šumarstvo bio je temelj njegovog života. Ništa drugo nije poznavao i ništa drugo nije prihvaćao nego rad. Po njemu je vrednovao i sve ljude oko sebe. U njemu je našao smisao svoga života. Kolike je neradne subote pa i nedjelje proveo u uredu radeći. Takvim svojim radom neprocjenjivo je zadužio svoje suradnike, svoj Odjel 1 cijeli Institut. D. Cestar je bio član niza stručnih organizacija u zemlji i u inozemstvu. Bio je potpredsjednik i predsjednik Sekcije za uređivanje Međunarodne unije šumarskih istraživačkih organizacija (ITJFRO), kao i Sekcije uređivača SFR Jugoslavije. Bio je član Uredničkog odbora »Biltena za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU« i Uredničkog odbora edicije »Radovi « Šumarskog instituta. Bio je delegat u Skupštini SlZ-a za znanstveni rad. Sudjelovao je na velikom broju znanstvenih skupova, simpozija i savjetovanja, na kojima se redovito javljao referatima i diskusijom. Značajniji skupovi na kojima je sudjelovao jesu: Međunarodni simpozij uređivača u Dresdenu (1973), Savjetovanje JAZU o kršu, Split (1976), Savjetovanje o tipologiji šuma u Beogradu (1979), IUFRO simpozij o uređivanju šuma, Zvolen (1972), Beograd (1975), Bukurešt (1978), Simpozij o šumskim tlima Akademije nauke i umjetnosti SR BiH, Tjentište (1973), Peti kongres Jugoslavenskog društva za proučavanje zemljišta, Sarajevo (1976). Objavio je sam ili sa suradnicima preko 70 znanstvenih iradova, preko 80 studija i stručnih prikaza i preko 50 elaborata, programa i osnova gospodarenja. Uz ovaj nekrolog prikazujemo samo najvažnije njegove radove. Njegova cjelokupna bibliografija već je nekoliko puta objavljivana, a zadnji puta u Monografiji Šumarskog instituta, Jastrebarsko (1986). U pripremi je također i bibliografija neobjavljenih radova, programa, osnova i si. Instituta pa će tu biti prikazan i cjelokupan rad D. Cestara. Taj je rad vrlo obilan i pokazuje svu njegovu marljivost i upornost. Bio je marljiv radnik i veliki stručnjak i teško se je pomiriti s činjenicom da nije više među nama. Svi znanstveni radnici, njegovi suradnici i prijatelji i svi oni koji su ga pozna vali i surađivali s njim trajno će pamtiti njegov lik i njegov rad. Neka mu je vječna slava i čast. |