DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Do sada smo vrlo malo istraživali oštećenje od ozona, dušičnih oksida i štetnih organskih spojeva koji uz sumporni dioksid predstavljaju posebno značajne uzročnike propadanja šuma. Za polutante je općenito karakteristično da oni ne djeluju samo lokalno, već se daljinskim transportom prenose i na velike udaljenosti. Stoga je to i poseban međunarodni problem. METODA RADA Tijekom 1987. godine obavljena je procjena oštećenosti šumskih sastojina u SR Hrvatskoj. Popisom je obuhvaćena i čitava Jugoslovija što predstavlja naše uključivanje u anketu koja se provodi u većem broju zemalja Evrope sa svrhom utvrđivanja intenziteta propadanja šuma. Anketu o »umiranju šuma« pokrenuo je Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo SRH u suradnji sa istoimenim saveznim komitetom. Dogovoren je način rada po metodi koju je izradila Komisija Evropske zajednice, odjel za šume i uzgoj šuma u prosincu 1984. godine. Metoda je prilagođena našim uvjetima. Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo povjerio je izvođenje ankete Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odnosno prof. dr. Branimiru Prpiću i suradnicima i Sumarksom institutu Jastrebarsko, odnosno dr. Nikoli Komlenoviću i suradnicima. Anketa je obavljena tijekom srpnja i kolovoza 1987. godine. Fakultetski i institutski stručnjaci održali su u svim područjima terenske instrukcije s popisivačima ankete. Upute su davali prof. dr. Branimir Prpić, dr Nikola Komlenović, mr. Zvonko Seletković, dr. Petar Rastovski, mr. Milan Glavaš i dr. Miroslav Harapin. Osnovna podloga za anketu bilo je postavljanje uzoraka na presjecištu Gaus-Kriigerovog koordinatnog sustava u mreži 4X 4 km. Svaka ovakva točka ako padne u šumu predstavlja mjesto popisa stanja oštećenosti šumskog drveća. Na toj lokaciji koju obilježavamo njenim koordinatnim brojem obavlja se popis staništa i sastojinskih prilika, izbor 24 stabala i njihov detaljni opis. Stabla se izabiru na principu centralnih stabala u kutevima kvadratne pokusne površine sa stranicama 25 m i smjerom sjever, jug, istok, zapad. Oko svakog centralnog stabla određeno je još 5 stabala što za četiri ugla daje 24 stabla (4X 6 stabala). Obuhvaćena su dominantna i nuzgredna stabla iznad 10 cm promjera. Utvrđene su njihove taksacijske vrijednosti, visinski položaj u sastojini, dužina žive krošnje, kvalitet vrha, mehaničko oštećenje debla, ispadanje iglica i lišća, požutjelost, sekundarne mladice, suhe grane te cvjetanje i urod. Ako je točka pala u mladu sastojinu uzeta su isto tako 24 stabalca. U ovom radu dajemo osnovnu informaciju oštećenja stabala — osutost lišća i iglica što se i dosada koristilo u zemljama koje su obavile evidenciju propadanja šuma. Smatramo da je taj podatak vrlo značajan i da daje dovoljan podatak za ocjenu stanja. Kod osutosti (gubitak lišća i iglica) krošnje razlikujemo sve stupnjeve oštećenja: |