DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Stunani oštećeniabtupanj oštećenja
Gubitak lišća
. .gUc a u ^
Stupnjevi
vitaliteta
0 0—10 zdravo
1 11—25 slabo oštećeno
2 2G—60 srednje oštećeno
3 61—99 jako oštećeno
4 100 osušeno


Kod obavljanja popisa je dogovoreno da se osušena stabla, stupanj 4,
ne evidentiraju jer su sanitarne sječe različito obavljene (negdje svake godine,
a negdje svakih nekoliko godina). Neki popisivači uzeli su, međutim,
i osušena stabla pa donosimo zajedno stupnjeve oštećenja 3 i 4.


REZULTATI PROCJENE OŠTEĆENJA SUMA I RASPRAVA


U prilogu dajemo preglednu kartu oštećenja šumskog drveća u SR Hrvatskoj
po šumskogospodarskim i šumskokrškim područjima s histogramima
i tablicom, te 12 histogramskih grafikona s tablicama po značajnijim vrstama
drveća za Republiku i za svako područje. Podaci za Dalmaciju nisu
potpuni pa ih radi toga izostavljamo.


Iz rezultata popisa oštećenja za SR Hrvatsku vidi se da je zdravo 74%
stabala, da je slabo oštećeno 18%, a srednje i jako oštećeno 8% stabala.


Usporedimo li oštećenost vrsta vidimo da su neke od njih značajno oštećene.
Na prvome mjestu po oštećenosti nalazi se jela sa 72%, zatim pitomi
kesten sa 44%, hrast lužnjak sa 38%, poljski jasen sa 35%, hrast kitnjak
sa 28% i obična bukva sa 19% oštećenih stabala.


Ovi podaci se odnose na republički prosjek iz kojeg se vidi oštećenost
stabala u pojedinim područjima. Iz ovih se podataka, međutim, vidi da su
glavne vrste drveća šumskog fonda Hrvatske, odnosno hrastovi lužnjak i kitnjak
te obična jela oštećene iznad prosjeka oštećenja. Ove vrste zapremaju po
površini više od 30% svih šuma SR Hrvatske.


Zabrinjava i oštećenost bukovih stabala čiji postotak oštećenja ne prelazi
republički prosjek, ali kako se radi o vrsti koja u republičkom fondu zaprema
oko 40% površine te o vrsti koja je do danas predstavljala mjerilo stabilnosti,
njena oštećenost prelazi stupanj koji smo očekivali.


Posebno zabrinjava republički prosjek oštećenosti četinjača koji prelazi
55% što ukazuje na sličnost s rezultatima iz Slovenije (Solar, 1987) i zapadne
Evrope. Ovaj podatak nas ujedno upozorava na veliku osjetljivost četinjača
u pojavi propadanja šuma. Međutim, u SR Njemačkoj, Danskoj i nekim
drugim zemljama slična, pa i još veća oštećenost utvrđena je i kod listača.


Ako posebno obradimo rezultate ankete o oštećenosti stabala za pojedina
šumskogospodarska i šumskokrška područja dolazimo do ovih konstatacija:


1. Slavonsko-baranjsko šumskogospodarsko područje — Vinkovci
Ukupna oštećenost je nešto manja od republičkog prosjeka (24,1%), ali
je svako drugo stablo hrasta lužnjaka i poljskog jasena u tome velikom po