DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 14 <-- 14 --> PDF |
dručju oštećeno. Posebno zabrinjava oštećenost lužnjakovih stabala jer smatramo da su nizinske šume spačvanskog bazena relativno stabilne. 2. Srednje posavsko šumskogospodarsko područje — Nova Gradiška U ovom području je oko 90% oštećenih stabala što ukazuje na dobro stanje šuma. Smatramo, međutim, da je oštećenje lužnjakovih stabala u ovom području veće od 5% i da bi u anketi 1988. godine trebalo postaviti dopunske točke. 3. Bilogorsko-podravsko šumskogospodarsko područje — Bjelovar Kao i kod prethodnog područja neoštećenost stabala iznosi nešto manje od 90"o što dakako ukazuje na dobre zdravstvene prilike. Oštećenost stabala hrasta lužnjaka je ovdje dosta značajna (24%), a to isto se odnosi i na poljski jasen (22%). 4. Varaždinsko-međimursko šumskogospodarsko područje — Varaždin Oštećenost stabala u ovom području je vrlo značajna. Ovo se posebno odnosi na hrast lužnjak (85%), hrast kitnjak (64%) i pitomi kesten (58%). I bukva je u ovom području dosta oštećena (28%) što uz prethdone podatke ukazuje na hitnu potrebu proučavanja uzroka ovakvog stanja. 5. Prigorsko-zagorsko šumskogospodarsko područje — Zagreb Najoštećenije područje u SR Hrvatskoj. Gotovo svako drugo stablo zagrebačke regije je oštećeno (oštećenost 48,1%). Najvjerojatniji uzrok ovakvog stanja je vrlo razvijena industrija regije. Najznačajnije su oštećeni hrast kitnjak, obična jela, pitomi kesten i bukva. U ovom području potrebno je hitno istražiti uzroke ovakvog stanja. 6. Sisačko-banijsko šumskogospodarsko područje — Sisak Oštećenost stabala u ovom području manja je od republičkog prosjeka. Značajnije su oštećeni hrast lužnjak, pitomi kesten i hrast kitnjak. U ovome području hrast lužnjak je realno oštećeniji pa je kao i u Novoj Gradišci potrebno postaviti dopunske točke ankete. 7. Kordunsko-pokupsko šumskogospodarsko područje — Karlovac I ovo područje je kao i sisačko po stupnju oštećenosti ispod republičkog prosjeka, odnosno iznosi 23%. Ovdje su oštećenja značajna i iznose za hrast lužnjak 63%, pitomi kesten 61% i poljski jasen 45%. 8. Goransko-primorsko šumskogospodarsko pođručfe — Delnice Iza zagrebačkog je ovo najoštećenije područje. Anketa je opravdala bojazan za zdravstveno stanje ovih šuma. Obična jela je oštećena gostovo 70%, smreka 38" u, a bukva 28% što ukazuje na vrlo ozbiljno stanje ovih šuma koje su do nedavno predstavljale mjerilo za zdravost i stabilnost šumskih sastojina. Razlozi sušenja glavnih vrsta drveća ovog područja su industrijska polucija te vejrojatno vrlo gust promet koji se odvija na cesti Karlovac—Rijeka. 200 |