DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 15 <-- 15 --> PDF |
9. Ličko šumskogospođarsko područje — Gospić Po oštećenosti šuma treće po redu područje u Hrvatskoj. Značajno su oštećene obična jela (69%), obična smreka (38%), hrast medunac (39"o) i obična bukva (28%). U ovom području stanje je kritično, a uzroke sušenja potrebno je posebno promatrati. Vjerojatno se radi o daljinskom transportu industrijskih polutanata iz sjeverne Italije, industrijske zone riječke regije i dr. 10. 1st arsUo-primorsko-ličko šumskokrško područje — Buzet Oštećenost šuma Istre pokazuje republički prosjek (26,5%). Ovdje su, međutim, značajno oštećeni alepski (79%) i crni bor (57%), dok su stabla crnike na lokalitetima ankete neznatno oštećena. Rezultati provedene ankete ukazuju na značajniju oštećenost šuma zagrebačkog područja te južnih šumskogospodarskih i šumskokraških područja u Hrvatskoj. Ustanovljeno je, nadalje, da su više oštećena stabla u većim visinama i na južnim ekspozicijama. Istraživanja koja smo obavili prije kao i tijekom provođenja ankete u 1987. godini na točkama bioindikacijske mreže, ukazuju na značajnu opterećenost šumskog drveća i šumskog tla kiselinama i teškim metalima, ali i na klimatske ekscese i neke gospodarske zahvate koji su u zajedničkom nepovoljnom djelovanju uvjetovali oštećenja šumskog drveća. Poslije stres stanja koja se opetuju pojavljuju se sekundarno, na fiziološki oslabljenim stablima štetni insekti i patogene gljive. ZAKLJUČAK Na osnovi provedene ankete o umiranju šuma u SR Hrvatskoj donosimo ove zaključke: 1. Oštećenost šuma u SR Hrvatskoj poprimila je zabrinjavajuće razmjere. Prosjek oštećenja stabala iznosi za Republiku 26%, ali on međutim ne ukazuje na oštećenost koja se pojavljuje kod glavnih vrsta šumskog drveća. Tako je obična jela oštećena 720/°, pitomi kesten 44´Vo, hrast lužnjak 38% i hrast kitnjak 28%. Četinjače u Hrvatskoj su oštećene 55,5%, dok su listače oštećene 22,7%. 2. Stupnjevi oštećenja za pojedina šumskogospodarska područja su vrlo različiti. Najoštećenija su područja Zagreba i Delnica, a najmaje je oštećenih stabala u području Bjelovara i Nove Gradiške. 3. Stabla u višim dijelovima reljefa te u južnim ekspozicijama su značajnije oštećena od onih koja se nalaze u nižim položajima. Navedene činjenice ukazuju na nepovoljan utjecaj mikroklime (južna ekspozicija) i na aerozagađenja daljinskim transportom koje dolazi iz udaljenih industrijskih područja (sjeverna Italija i dr.). 4. Kako smo u oštećenim šumama utvrdili imisijsku acidifikaciju tala te povišen sadržaj sumpora u lišću i iglicama što potječe od industrijske polucije, potrebno je poduzeti mjere za smanjenje štetnih emisija, ali i za spriječavanje zagađenja okoliša fotooksidantima koji potječu iz automobilskih motora. 5. Radi ublažavanja i sanacije šteta nastalih sušenjem i propadanjem šuma treba ciljeve gospodarenja šumama te uzgojne mjere prilagati izmjenjenim uvjetima. |