DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 15     <-- 15 -->        PDF

9. Ličko šumskogospođarsko područje — Gospić
Po oštećenosti šuma treće po redu područje u Hrvatskoj. Značajno su oštećene
obična jela (69%), obična smreka (38%), hrast medunac (39"o) i obična
bukva (28%). U ovom području stanje je kritično, a uzroke sušenja potrebno je
posebno promatrati. Vjerojatno se radi o daljinskom transportu industrijskih
polutanata iz sjeverne Italije, industrijske zone riječke regije i dr.


10. 1st arsUo-primorsko-ličko šumskokrško područje — Buzet
Oštećenost šuma Istre pokazuje republički prosjek (26,5%). Ovdje su,
međutim, značajno oštećeni alepski (79%) i crni bor (57%), dok su stabla
crnike na lokalitetima ankete neznatno oštećena.


Rezultati provedene ankete ukazuju na značajniju oštećenost šuma zagrebačkog
područja te južnih šumskogospodarskih i šumskokraških područja
u Hrvatskoj. Ustanovljeno je, nadalje, da su više oštećena stabla u većim
visinama i na južnim ekspozicijama. Istraživanja koja smo obavili prije kao
i tijekom provođenja ankete u 1987. godini na točkama bioindikacijske mreže,
ukazuju na značajnu opterećenost šumskog drveća i šumskog tla kiselinama
i teškim metalima, ali i na klimatske ekscese i neke gospodarske zahvate
koji su u zajedničkom nepovoljnom djelovanju uvjetovali oštećenja šumskog
drveća. Poslije stres stanja koja se opetuju pojavljuju se sekundarno,
na fiziološki oslabljenim stablima štetni insekti i patogene gljive.


ZAKLJUČAK


Na osnovi provedene ankete o umiranju šuma u SR Hrvatskoj donosimo
ove zaključke:


1. Oštećenost šuma u SR Hrvatskoj poprimila je zabrinjavajuće razmjere.
Prosjek oštećenja stabala iznosi za Republiku 26%, ali on međutim ne ukazuje
na oštećenost koja se pojavljuje kod glavnih vrsta šumskog drveća.
Tako je obična jela oštećena 720/°, pitomi kesten 44´Vo, hrast lužnjak 38% i hrast
kitnjak 28%. Četinjače u Hrvatskoj su oštećene 55,5%, dok su listače oštećene
22,7%.
2. Stupnjevi oštećenja za pojedina šumskogospodarska područja su vrlo
različiti. Najoštećenija su područja Zagreba i Delnica, a najmaje je oštećenih
stabala u području Bjelovara i Nove Gradiške.
3. Stabla u višim dijelovima reljefa te u južnim ekspozicijama su značajnije
oštećena od onih koja se nalaze u nižim položajima. Navedene činjenice
ukazuju na nepovoljan utjecaj mikroklime (južna ekspozicija) i na aerozagađenja
daljinskim transportom koje dolazi iz udaljenih industrijskih područja
(sjeverna Italija i dr.).
4. Kako smo u oštećenim šumama utvrdili imisijsku acidifikaciju tala te
povišen sadržaj sumpora u lišću i iglicama što potječe od industrijske polucije,
potrebno je poduzeti mjere za smanjenje štetnih emisija, ali i za spriječavanje
zagađenja okoliša fotooksidantima koji potječu iz automobilskih motora.
5. Radi ublažavanja i sanacije šteta nastalih sušenjem i propadanjem šuma
treba ciljeve gospodarenja šumama te uzgojne mjere prilagati izmjenjenim
uvjetima.