DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 31     <-- 31 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*425.1 (497.13) Šum. list CXII (1988) 217


UTJECAJ POLUTANATA NA BUKOVE ŠUME I KULTURE
SMREKE U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ


Nikola KOMLENOVIĆ, Joso GRAČAN, Nađežđa PEZDIRC,
Petar RASTOVSKI


SAŽETAK: U radu se iznose rezultati istraživanja utjecaja zračnih
polutanata na promjene reakcije tla i sadržaj teških metala u
tlu bukovih šuma sjeverozapadne Hrvatske te podaci o koncentracijama
sumpora u asimilacijskim organima bukve i smreke.


Iz dobivenih podataka proizlazi da su istraživane bukove šume
i kulture smreke utjecane imisijama zračnih polutanata. Najvećem
unosu olova izložena je sastojina bukve na najvišoj nadmorskoj
visini (Velebit). Od dvanaest kultura smreke u deset je kultura
utvrđen povišeni sadržaj sumpora u iglicama. Međutim, u većini
slučajeva (sedam kultura) radi se o koncentracijama sumpora
kod kojih se ne računa sa negativnim utjecajem S02 na šumsku vegetaciju.


Ključn e riječi : acidifikacija tla, sadržaj teških metala u tlu,
S-koncentracije u asimilacijskim organima, bukove sastojine,
kulture smreke.


UVOD


»Umiranje šuma« danas je najveći problem s kojim se susreće šumarstvo
mnogih zemalja Evrope, Sjeverne Amerike, Azije i drugih područja. Tako
je npr. u Austriji 1986. godine utvrđena defolijacija u 37% šuma četinjača
i 43% šuma listača. Na osnovu folijarnih analiza zaključuje se da je 21%
austrijskih šuma oštećeno uslijed zračnih polutanata. U Bugarskoj je defolijacija
registrirana kod 53% borovih i 12% bukovih stabala. Rezultati prve
ankete provedene na trajnim plohama postavljenim u starijim sastojinama
ČSSR pokazali su da je 43,2% četinjača zahvaćeno defolijacijom do različitog
stupnja. Razlike u stupnju oštećenja u korelaciji su sa stupnjem onečišćenja
zraka. U SR Njemačkoj defolijacija se povećava od sjevera prema jugu. Tako
je u sjevernioj Njemačkoj oštećeno oko 40% svih šuma, a u Baden-Wiirttembergu
i Bavarskoj 65% šuma. U usporedbi sa 1985. godinom zdravstveno stanje
nizozemskih šuma pogoršalo se je 1986. godinne za 3% (broj zdravih stabala
smanjio se je od 50 na 47%). U skandinavskim zemljama zdravstveno


* Dr. Nikola Komlenović, dr. Joso Gračan, mr. Nadežda Pezdirc. dr. Petar
Rastovski, Šumarski institut Jastrebarsko
217