DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*425.1 (497.13) Šum. list CXII (1988) 217 UTJECAJ POLUTANATA NA BUKOVE ŠUME I KULTURE SMREKE U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ Nikola KOMLENOVIĆ, Joso GRAČAN, Nađežđa PEZDIRC, Petar RASTOVSKI SAŽETAK: U radu se iznose rezultati istraživanja utjecaja zračnih polutanata na promjene reakcije tla i sadržaj teških metala u tlu bukovih šuma sjeverozapadne Hrvatske te podaci o koncentracijama sumpora u asimilacijskim organima bukve i smreke. Iz dobivenih podataka proizlazi da su istraživane bukove šume i kulture smreke utjecane imisijama zračnih polutanata. Najvećem unosu olova izložena je sastojina bukve na najvišoj nadmorskoj visini (Velebit). Od dvanaest kultura smreke u deset je kultura utvrđen povišeni sadržaj sumpora u iglicama. Međutim, u većini slučajeva (sedam kultura) radi se o koncentracijama sumpora kod kojih se ne računa sa negativnim utjecajem S02 na šumsku vegetaciju. Ključn e riječi : acidifikacija tla, sadržaj teških metala u tlu, S-koncentracije u asimilacijskim organima, bukove sastojine, kulture smreke. UVOD »Umiranje šuma« danas je najveći problem s kojim se susreće šumarstvo mnogih zemalja Evrope, Sjeverne Amerike, Azije i drugih područja. Tako je npr. u Austriji 1986. godine utvrđena defolijacija u 37% šuma četinjača i 43% šuma listača. Na osnovu folijarnih analiza zaključuje se da je 21% austrijskih šuma oštećeno uslijed zračnih polutanata. U Bugarskoj je defolijacija registrirana kod 53% borovih i 12% bukovih stabala. Rezultati prve ankete provedene na trajnim plohama postavljenim u starijim sastojinama ČSSR pokazali su da je 43,2% četinjača zahvaćeno defolijacijom do različitog stupnja. Razlike u stupnju oštećenja u korelaciji su sa stupnjem onečišćenja zraka. U SR Njemačkoj defolijacija se povećava od sjevera prema jugu. Tako je u sjevernioj Njemačkoj oštećeno oko 40% svih šuma, a u Baden-Wiirttembergu i Bavarskoj 65% šuma. U usporedbi sa 1985. godinom zdravstveno stanje nizozemskih šuma pogoršalo se je 1986. godinne za 3% (broj zdravih stabala smanjio se je od 50 na 47%). U skandinavskim zemljama zdravstveno * Dr. Nikola Komlenović, dr. Joso Gračan, mr. Nadežda Pezdirc. dr. Petar Rastovski, Šumarski institut Jastrebarsko 217 |