DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 33 <-- 33 --> PDF |
1987. godine pristupilo se i provođenju ankete o zdravstvenom stanju šuma u SR Hrvatskoj. Na tom vrlo opsežnom zadatku angažirana je čitava naša šumarska operativa zajedno sa stručnjacima Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Terenski radovi su završeni, a obrada podataka u toku. Rezultati dosadašnjih istraživanja (Glavač, Koenies, Prpić, 1985. Komlenović 1987, Mayer 1987, Prpić 1987, Prpić i sur. 1987. i dr.) pokazuju da je opterećenost naših šumskih ekosistema zračnim polutantima iznenađujuće velika. To se odnosi prije svega na bukove i bukovo-jelove šume Gorskog Kotara i Like (Glavač, Koenies, Prpić 1985), bukove šume Bilogore (Prpić i sur. 1987), nizinske šume Kupčine (Prpić 1987, Mayer 1987), te šumsku vegetaciju istočne Istre (Komlenović, Pezdirc 1987). Ovaj je problem vjerojatno prisutan i u drugim područjima Hrvatske, ali o tome nemamo podataka. U ovom radu iznosimo podatke o reakciji tla te sadržaju teških metala u tlu pet bukovih sastojina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, kao i rezultate istraživanja sadržaja sumpora u asimilacijskim organima bukve i smreke na tom području. METODE RADA Za istraživanje utjecaja polutanata na promjene reakcije tla i u njemu sadržaj teških metala primijenili smo metodu mikrostaništa (Glavač , Koenies, Prpić 1985, Jocheim i sur. 1986 i dr.). Na plohama 1—4 odabrano je po 10 najjačih dominantnih bukovih stabala, starih preko 70 godina a koja su obuhvaćena anketom za utvrđivanje zdravstvenog stanja šuma. Isto vrijedi i za plohu 5 samo što ona ne pripada bioindikacijskoj mreži i što je na njoj našim analizama obuhvaćeno 5 stabala. Uzorci tla uzimani su uz pridanak debla iz Of i Ah-horizonta te kontrolno na udaljenosti 2—3 m od debla iz istih horizonata. To znači, da je na svakoj plohi uzeto i analizirano 40 uzoraka tla. Terenska istraživanja provedena su neposredno nakon dosta obilne kiše, tako da su bila vidljiva mjesta većeg pridolaska oborinske vode. Reakcija tla određena je staklenom elektrodom u suspenziji tla i vode te tla i 1 NKC1 (omjer 1:2,5). Za utvrđivanje sadržaja Zn, Cu i Pb tlo je ekstrahirano sa HC1 prema metodi Brun e i Ellinghau s (1981). Koncentracije teških metala određene su metodom atomske absorpcijske spektrofotometrije (AAS, P e r k i n — Elme r 300 S). One su izražene u ppm. Na svakoj plohi uzimata su po 4 prosječna uzorka biljnog materijala (lišće, iglice). Svaki taj uzorak sastojao se je iz po tri pojedinačna uzorka iz gornjeg dijela krošanja dominantnih bukovih stabala, odnosno u pravilu iz sedmog pršljena smrekovih stabala. Za analize su korištene samo jednogodišnje iglice. Lišće bukve sakupljeno je početkom rujna, a iglice smreke tijekom mjeseca listopada 1987. godine. Za analize sumpora u asimilacijskim organima uzorci biljnog materijala razlagani su dušičnom i perklornom kiselinom. U ekstraktu su S-koncentra |