DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 36     <-- 36 -->        PDF

U kulturi smreke na području Krašića zastupljena je laporna rendzina
i plitki kalkokambisol. Starost najvećeg broja kultura kreće se između 18
i 25 godina.


Nalaze se na nadmorskoj visini od 130 do 600 m.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM


Na slici 1 prikazani su podaci o reakciji tla određenoj u vodi za Of i
Ah-horizont, te podaci o reakciji tla u N-KC1. U tabeli 2 i 3 daju se rezultati
testiranja razlika pH-vrijednosti poredbe i onih u području pridanka.


Kod interpretacije ovih podataka polazi se od osnova metode mikrostaništa.
Tako je npr. prema Jochaim u i sur. (1966) unošenje oborinske vode
u području pridanka starih bukovih stabala (mikrostanište) za oko 8 puta
veće u odnosu na normalno stanište (poredba). Iz pojačanog inputa oborinske
vode i povišenih koncentracija elemenata proizlazi višestruko veće unošenje
tvari u području pridanka.


Ovom metodom ne mogu se dobiti podaci o količinama polutanata koji
se unose u šumske ekosisteme, ali ona ipak daje dobru sliku o relativnom
odnosu opterećenosti pojedinih sastojina do kog se dolazi kroz jedan duži
vremenski period.


Iz naših rezultata jasno proizlazi da je na svim plohama i u oba istraživana
horizonta reakcija tla uz pridanak niža u odnosu na poredbu. G 1 avač,
Koenies i Prpić (1985) utvrdili su da i do deset puta povišeni
unos vode ne može promijeniti reakciju tla ako nema kiselih kiša, odnosno
ako je njihova učestalost neznatna. Na osnovu toga iz naših podataka moglo
bi se zaključiti da je svih pet istraživanih bukovih sastojina utjecano
unosom kiselina, odnosno tvari koje stvaraju kiseline. Kod razmatranja pH-
razlika također se mora računati s tim da promjena reakcije ne ovisi samo


o količini i kvaliteti oborinske vode već i pufernim svojstvima tla. Tako
npr. sniženje reakcije tla za određenu pH-vrijednost u sastojini na području
Velebita i sniženje reakcije tla za istu tu vrijednost u drugim sastojinama
obuhvaćenih našim istraživanjima ne znači isto, jer se radi o drugom pufernom
području (U 1 r i c h 1981).
Relativni sadržaj olova i bakra (Tab. 2 i 3, SI. 2) u svim istraživanim
sastojinama veći je uz pridanak nego na poredbi. To pokazuje da je prisutan
unos olova i drugih teških metala u sve istraživane sastojine.


Apsolutno najviše koncentracije olova i cinka u tlu utvrđene su u istraživanoj
bukovoj sastojini na Velebitu, tj. sastojini na najvišoj nadmorskoj
visini.


To je u skladu s rezultatima istraživanja Glavača, Koeniesa i Prpi
ća (1985) te nekih drugih autora koji su utvrdili korelaciju između akumulacije
olova i drugih teških metala u tlu, reljefnih oblika i nadmorske visine.


Koncentracije olova utvrđene u tlu istraživane bukove sastojine na Velebitu
odgovaraju najvišim vrijednostima sadržaja olova u tlu koje su utvrdili
Glava č, Koenies i Prpić (1965) u subalpskom području Gorskog
kotara te neki drugi autori u najindustrijaliziranijim dijelovima Evrope


222