DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Ukupna sječa Sanitarna sječa Godina četinjača, m3 četinjača, irr 1981 465.714 65.107 14 1982 461.605 104.991 23 1983 489.249 96.426 20 1984* 525.152 281.168 53 1985 438.836 173.735 40 1986 491.873 160.504 33 1987 449.414 137.562 31 1988 430.481 176.159 41 (plan) * U 1984. god. veći je postotak sanitara zbog velikog učešća vjetroizvala Postotak sanitara znatno varira kod sedam OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma u odnosu na prosjek GSPG Delnice i kreće se u prosjeku za ovih 8 godina Gomirje — 66% Ogulin — 45% Delnice — 33% Rijeka — 21% Tršće — 17% Novi Vin. — 16% Senj — 14% GŠPG Delnice: 32% UZROCI PROPADANJA ŠUMA Uzroci propadanja šuma Gorskog kotara su mnogobrojni. Od bitnih uzroka vezanih za emitirajuće zagađujuće tvari i njihove produkte konverzije u zraku, te procese u tlu i vegetaciji, treba navesti najvažnije. Opterećenost šumskog tla sumporom i dušikom Do propadanja šuma dolazi nakon što depozicije sumpora (S) i dušika (N) pređu granične vrijednosti kod kojih u duljem vremenskom razdoblju nastupaju kemijske promjene u šumskom tlu s štetnim efektima na najosjetljivije djelove šumskog ekosistema. Savjet ministara Nordijskih zemalja u zajednici sa grupom eksperata Ekonomske komisije UN za Evropu, počeo je 1985. god. s projektom »Kritična opterećenja za sumpor i dušik«, kojim je utvrdio granične vrijednosti opterećenja šumskog tla depozicijama sumpora i dušika (suhe i mokre). Ove vrijednosti su 0,2 — 0,5 t S/km2, god. i 1,0 — 2,0 t N/km2, god.. Pri tome treba spomenuti da je opterećenje šumskog ekosistema štetnim tvarima 2—4 puta veće od područja bez vegetacije (R. S a r t o r i u s, H. J. Winkler , 1985). Nakne, listovi i iglice sa svojim velikim površinama imaju ulogu receptora (filtera) štetnih tvari, što dovodi do ovih razlika u optereće |