DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Ovi podaci pokazuju da je kod prekograničnog transporta dominirajući utjecaj industrije Sjeverne Italije i ciklonske aktivnosti sa zapada, kojom se transportiraju štetne tvari iz izrazito opterećene Sjeverne Italije i znatno opterećenog Istarsko-riječkog područja (tanja strelica na prilogu 1). Budući da je godišnja stopa porasta emisija SO., u Italiji i Istarsko-riječkom području oko 5%, bez usporavanja i zaustavljanja tog uzlaznog trenda i bez programa smanjenja emisija S02 ugrađenih u prostorne i društvene planove regije, republike i države, može se očekivati daljnje opterećenje šumskog ekosistema Gorskog kotara sumporom i ostalim štetnim tvarima sa uzlaznim trendom. Kritično opterećenje tla šuma listača U šumskom ekosistemu Gorskog kotara dešava se sličan proces koji je bio prisutan početkom osamdesetih godina u centralnoj i zapadnoj Evropi. Četinjače, manje otpornije na promjenu kemizma tla prve su počele propadati, tako da npr. u SR Njemačkoj ima 54—83% oštećenih šuma četinjača. Kada je opterećenje tla šuma listača prešlo kritičnu granicu od 6,0 t S/km-, god. (suhe i mokre depozicije) i šume listače su počele intenzivnije propadati. Tako je u razdoblju 1983—1986. godišnja stopa rasta oštećenja pojedinih vrsta drveća u SR Njemačkoj bila: stača. Smreka — 4,3% Bukva 11,2% Jela — 2,5% Hrast 15,3% Bor — 3,4% Ostalo — 5,7% dadaIzrazito oštećenje listača »0« i »1« stupnja u Gorskom kotaru pokazuje je opterećenje tla štetnim polutantima došlo do kritičnih granica, tako u narednim godinama možemo očekivati intenzivno umiranje šuma li Smjer premještanja ciklona Oikloni se uglavnom premještaju od zapada prema istoku sa generalnim pravcem Biskajski zaljev—Milano—Umag—Rijeka—Ogulin, preko centralnog dijela Gorskog kotara (prilog 1). Oni sa oborinskom frontom donose na ovo područje štetne tvari, koje nakon kemijske pretvorbe padaju na tlo kao kisela kiša. Tome doprinosi i velika količina padavina. Srednje godišnje količine padavina duž profila Tribalj — Ogulin ovise o visini nad morem i kreću se: Tribalj (360 m/1400 mm) — Skrad (800 m/1800 mm) — Risnjak (1450 m/2400 mm) — Vrbovsko 550 m/1500 mm) — Ogulin (450 m/1450 mm). Zbog toga su i centralni djelovi Gorskog kotara i najugroženiji. Dijagram postotka kiselih kiša pokazuje porast prema istoku, što je jedan od razloga većeg oštećenja šuma istočnog dijela Gorskog kotara. Kiselost tla Tlo je složeni fizičko-kemijski sistem, koji ima veću ili manju pufernu sposobnost za neutralizaciju vodikovih iona koji dolaze s kiselim kišama |