DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 52 <-- 52 --> PDF |
u tlo. Zakiseljenjem tla nastaju izmjene fizičko-kemijskih svojstava koje dovode do narušavanja funkcionalnih i strukturnih karakteristika ekosistema. Ekosistem održava ravnotežu sve dotle dok se vodikovi ioni mogu neutralizirati s komponentama tla. Ako količina unesene kiseline premašuje puferni kapacitet, dolazi do poremećaja ravnoteže ekosistema i smanjenja produktivnosti tla. Naime, vodikov ion iz sumporne kiseline veže se s Ca i Mg — hranjivim komponentama zemljišta, koji imaju veliki značaj za plodnost šumskog tla. Zakiseljavanjem tla dolazi do raspadanja silikatnih stijena (gline i dr.) i ispiranja iona aluminija. Ako pH u vodi hum usno aktivnog horizonta padne ispod 4,2 on se pojavljuje u obliku otrovnog aluminijskog iona koji oštećuje korijenje. Zakiseljavanjem tla usporava se u biljkama proces izgradnje organskih spojeva zbog smanjene energije biljke da korijenjem upijaju vodu s hranjivim komponentama tla. Optimalni uvjeti za rast i razvoj šumske vegetacije nalaze se kad pH između 5 i 7. U tim uvjetima opskrba hranjivim tvarima je ujednačena, ispiranje tih tvari minimalno i toksički efekti još ne dolaze do izražaja. Istraživanjima u SR Njemačkoj (Syhwarzwald) 1984. god. utvrđeno je (H. W. Z 6 111, 1987) da je zbog zakiseljavanja tla došlo do povećanog ispiranja hranjivih elemenata (K, Mg, Ca) iz tla i smanjenog sadržaja K i Mg u iglicama mlađih stabala smreke. Opiti s unošenjem K i Mg u tlo, odnosno gnojenje s Kieseritom i Kaldmagnezdjem, uz istovremenu kalcifikaciju tla, doveli su do revitalizacije smreke, tako da su požutjele iglice ponovno ozelenjele. (Prilog 2) Nepovoljna okolnost za Gorski kotar je u tome što se na pravcu glavnog ciklonskog strujanja nalaze tla sa smanjenim pufernim kapacitetom za neutralizaciju vodikovih iona. Prema srednjoj vrijednosti pH u vodi humusno aktivnog horizonta to su jako kisela (4,7 — 5,2) i ekstremno kisela (ispod 4,6) tla na šljunkovitim ti pjeskovitim glinama, škriljcima, pješčenjacima i konglomeratima. Na preglednoj karti (prilog 1) to ugroženo područje označeno je sa »pHimin«. Pripada višem gorskom području (iznad 800 m nadmorske visine), kojom glavno obilježje daju šume četinjače, uglavnom jele i smreke. Zahvata planinske masive na potezu Fužine-Crni Lug-Delnice-Skrad-Vrbovsko- Ogulin-Mrkopalj. Najveći postotak sanitara (preko 70% ukupne sječe) odnosi se na šume višeg gorskog područja na ekstremno kiselom tlu u općini Delnice. To je rubno područje prema Hrvatskom primorju, gdje osim ekstremne kiselosti tla veliki značaj ima blizina industrijskih zona oko Rijeke i Bakra. Naročito nepovoljno utječu zagađivači sa visokim dimnjacima koji emitiraju u atmosferu štetne polutante i do 800 m visoke. Odatle se perjanica dimnih plinova povija i pruža paralelno s površinom zemlje i u svom kretanju i širenju zahvata više gorsko područje na visinama iznad 800 m. Listovi i iglice sa svojim velikim površinama imaju kod toga ulogu receptora (filtera) štetnih tvari, što dovodi do direktnog utjecaja SO->, NOx, sulfata, nitrata i fotooksidanata na šume. Promet i pojava fotooksidanata Na sunčevoj svjetlosti dušični oksidi i nesagorjeli ugljikoovdioi iz motornih vozila reagiraju s kisikom i stvaraju ozon. Relativno velik postotak vozila na prometnici kroz Gorski kotar, na kojoj je 1986. god. brojenjem u |