DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 52     <-- 52 -->        PDF

u tlo. Zakiseljenjem tla nastaju izmjene fizičko-kemijskih svojstava koje dovode
do narušavanja funkcionalnih i strukturnih karakteristika ekosistema.
Ekosistem održava ravnotežu sve dotle dok se vodikovi ioni mogu neutralizirati
s komponentama tla. Ako količina unesene kiseline premašuje puferni
kapacitet, dolazi do poremećaja ravnoteže ekosistema i smanjenja produktivnosti
tla. Naime, vodikov ion iz sumporne kiseline veže se s Ca i Mg —
hranjivim komponentama zemljišta, koji imaju veliki značaj za plodnost šumskog
tla. Zakiseljavanjem tla dolazi do raspadanja silikatnih stijena (gline
i dr.) i ispiranja iona aluminija. Ako pH u vodi hum usno aktivnog horizonta
padne ispod 4,2 on se pojavljuje u obliku otrovnog aluminijskog iona koji
oštećuje korijenje.


Zakiseljavanjem tla usporava se u biljkama proces izgradnje organskih
spojeva zbog smanjene energije biljke da korijenjem upijaju vodu s hranjivim
komponentama tla.


Optimalni uvjeti za rast i razvoj šumske vegetacije nalaze se kad pH
između 5 i 7. U tim uvjetima opskrba hranjivim tvarima je ujednačena, ispiranje
tih tvari minimalno i toksički efekti još ne dolaze do izražaja.


Istraživanjima u SR Njemačkoj (Syhwarzwald) 1984. god. utvrđeno je


(H. W. Z 6 111, 1987) da je zbog zakiseljavanja tla došlo do povećanog ispiranja
hranjivih elemenata (K, Mg, Ca) iz tla i smanjenog sadržaja K i Mg u iglicama
mlađih stabala smreke. Opiti s unošenjem K i Mg u tlo, odnosno gnojenje
s Kieseritom i Kaldmagnezdjem, uz istovremenu kalcifikaciju tla, doveli
su do revitalizacije smreke, tako da su požutjele iglice ponovno ozelenjele.
(Prilog 2)
Nepovoljna okolnost za Gorski kotar je u tome što se na pravcu glavnog
ciklonskog strujanja nalaze tla sa smanjenim pufernim kapacitetom za neutralizaciju
vodikovih iona. Prema srednjoj vrijednosti pH u vodi humusno
aktivnog horizonta to su jako kisela (4,7 — 5,2) i ekstremno kisela (ispod 4,6)
tla na šljunkovitim ti pjeskovitim glinama, škriljcima, pješčenjacima i konglomeratima.
Na preglednoj karti (prilog 1) to ugroženo područje označeno
je sa »pHimin«. Pripada višem gorskom području (iznad 800 m nadmorske visine),
kojom glavno obilježje daju šume četinjače, uglavnom jele i smreke.
Zahvata planinske masive na potezu Fužine-Crni Lug-Delnice-Skrad-Vrbovsko-
Ogulin-Mrkopalj.


Najveći postotak sanitara (preko 70% ukupne sječe) odnosi se na šume
višeg gorskog područja na ekstremno kiselom tlu u općini Delnice. To je
rubno područje prema Hrvatskom primorju, gdje osim ekstremne kiselosti
tla veliki značaj ima blizina industrijskih zona oko Rijeke i Bakra. Naročito
nepovoljno utječu zagađivači sa visokim dimnjacima koji emitiraju u atmosferu
štetne polutante i do 800 m visoke. Odatle se perjanica dimnih plinova
povija i pruža paralelno s površinom zemlje i u svom kretanju i širenju zahvata
više gorsko područje na visinama iznad 800 m. Listovi i iglice sa svojim
velikim površinama imaju kod toga ulogu receptora (filtera) štetnih tvari,
što dovodi do direktnog utjecaja SO->, NOx, sulfata, nitrata i fotooksidanata
na šume.


Promet i pojava fotooksidanata


Na sunčevoj svjetlosti dušični oksidi i nesagorjeli ugljikoovdioi iz motornih
vozila reagiraju s kisikom i stvaraju ozon. Relativno velik postotak
vozila na prometnici kroz Gorski kotar, na kojoj je 1986. god. brojenjem u