DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 53 <-- 53 --> PDF |
tvrđen prosječni ljetni dnevni promet od 8.554 vozila, i povremeno nepovoljni uvjeti rasprostranjenja tih štetnih tvari (tišine i temperaturne inverzije), dovode do formiranja visokih koncentracija tih fotooksidanata oko prometnica. Ozon oštećuje iglice jele. Kisela magla i kisela kiša taloži kiselinu na iglice i smanjuju sadržaj magnezija uklanjanjem magnezija kroz ozonom oštećene iglice. Bez magnezija drveće ne može da preživi jake mrazeve. U SR Njemačkoj su najviše oštećene šume oko autoputeva, pa se analogno tome može ocijeniti da je propadanju šuma centralnog dijela Gorskog kotara (oko prometnice Rijeka — Zagreb) dao svoj doprinos i promet. Prisustvo teških metala Istraživanja provedena u bukovo-jelovim šumama Gorskog kotara i Plitvičkih jezera (B. Prpić , 1986.) dokazala su da je današnje propadanje jela u Dinaridima usko povezano s prisustvom teških metala (Pb, Cd, Zn, Cu, Cr i Ni) kojih je u pokusnim plohama šuma Gorskog kotara pronađeno više nego u nekim zagađenim područjima Evrope. Svi naprijed navedeni uzroci propadanja šuma dovode do smanjenja obrambene sposobnosti šumskih kultura, koja opet ima za posljedicu manju otpornost šumskog ekosistema na napad štetnika i različitih bolesti (moljac jelovih iglica, borov prelac, trulež i dr.), na mraz, sušne periode, udare vjetra i dr. . Nesumnjivo je da je propadanje šuma kompleksan problem (tzv. »Stres- hipoteza«) i da je zagađenje zraka prva i najvažnija karika u lancu propadanja šuma. PROGNOZA I RJEŠENJA Evidencija GPŠG Delnice o sanitarnoj sječi četinjača u razdobljii od 1981—1988. god. pokazuje da se povećanje tzv. sanitara može izraziti eksponencijalnom jednadžbom, eliminirajući vjetroizvale u 1984. god. kao pojavu koja nije konstantna. Dijagram disperzije bi pokazao da se oblik zavisnosti između sanitarne sječe četinjača (S) i godišnjih emisija S02 iz Istarsko-riječkog područja i Sjevernde Italije (E), izuzimajući suho taloženje, prilagođava regresionoj ekspoencijalnoj krivulji oblika Y = a bx koja najbolje od svih krivulja ove vrste prilagođava prikazani niz empirijskih vrijednosti Y. Matematički to je ona eksponencijalna krivulja čiji se parametri »a« i »b« određuju iz uvjeta 2 (Y — Yt) = min gdje su Yt teoretske vrijednosti dobivene krivuljom. Egzaktni parametri ove krivulje određeni su dosljednom primjenom teorije najmanjih kvadrata. Prema dobivenim podacima očevidno je da postoji vjerojatnost da se radi o regresionoj eksponencijalnoj krivulji oblika S = 13.888 1,0245E gdje je: S — godišnja sanitarna sječa četinjača, m3 E — godišnja emisija S02, koja se reflektira na šumski ekosistem Gorskog kotara, IO3 t |