DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Prema katastru emisije S02 za Istarskojriječko područje, emisija S02 u 1984. god. iznosila je 89.000 t. Od ukupne količine S02 emitiranog u atmosferu u srednjoj Evropi 50% se odvaja iz atmosfere procesima suhog taloženja, dok druga polovina podliježe procesima kemijske pretvorbe i mokrog taloženja (S. Beilke, J. Pankrath, 1985.) i na taj način djeluje na ekosistem Gorskog kotara. Kako je naprijed navedeno da je utjecaj regionalnog i prekograničnog transporta na šumski ekosistem Gorskog kotara podjednak, to možemo računati sa godišnjom emisijom S02 1984. god. od 89.000 t. Uz godišnju stopu rasta emisija S02 od 5%, koja je dobivena iz regionalne studije energetskih i sirovinskih potencijala i proračuna navedenog instituta, prognoza sanitara četinjača bi iznosila: Godina 1984 1990 1995 E, 103 t 89,00 119,27 152,22 S, m3 119.723 249.080 553.000 Podaci u tabeli pokazuju da uz ovakav eksponencijalni trend sanitara četinjača, već bi se 1995. god. ukupna sječa četinjača sastojala isključivo od sanitara. Naravno da je to prosjek za GPŠG Delnice i da bi količine sanitara varirale po pojedinnim lokalitetima od maksimuma u Gomirju do minimuma u Senju, u postotku koji je naprijed naveden. Važno je napomenuti da proces umiranja šuma izražen ovom jednadžbom nije reverzibilan. Reverzibilnih pojava u prirodi nema. Činjenici, da se unesene kiseline moraju kompenzirati i izjednačiti gubitak hranjivih tvari u tlu, suprotstavlja se spoznaja da kalcifikacija i unošenje gnojiva na većim površinama povlači za sobom dolekosežne promjene u ekosistemu, kružnim tokovim tvari, biologiji tla, flori i fauni. Također i druge mjere kompenza" čije i revitalizacije moraju uzimat u obzr ovu spoznaju. Isto tako treba uzeti u obzir spoznaju da nakon izvjesnog prekoračenja depozicije S i N u tlu nije moguća revitalizacija tla gnojivom. Sve i kad bi se emisije štetnih tvari i analogno tome opterećenja šumskog tla štetnim tvarima smanjile ispod dozvoljenih granica, propadanje šuma još bi se nastavilo neko vrijeme, jer jednom narušenu dinamičku ravnotežu nemoguće je odjednom povratiti u prijašnje stanje. Na svim stručnim skupovima izražena je zabrinutost zbog propadanja šuma koje je zahvatilo cijelu Jugoslaviju i koje može prerasti u ekološki i ekonomski problem nesagledivih razmjera. Ocjenjeno je da je smanjivanje zagađivanja zraka, uključujući i prekogranični transport, sve urgentniji problem, koji zahtjeva aktivne preventivne mjere na nacionalnom i međunarodnom planu. SR Slovenija je još prije ratificiranja Konvencije o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim udaljenostima shvatila ozbiljnost ovog ekološkog i ekonomskog problema i strategiju o smanjenju emisija štetnih tvari ugradila u Društveni plan za razdoblje 1986—1990. (Uradni list SR Slovenije št. 2/1986). Istarsko-riječko područje ima izvanrednu šansu za smanjenje emisija S02 i drugih štetnih tvari korištenjem zemnog plina iz jadranskog podmorja u 241 |