DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Prema katastru emisije S02 za Istarskojriječko područje, emisija S02 u
1984. god. iznosila je 89.000 t. Od ukupne količine S02 emitiranog u atmosferu
u srednjoj Evropi 50% se odvaja iz atmosfere procesima suhog taloženja,
dok druga polovina podliježe procesima kemijske pretvorbe i mokrog
taloženja (S. Beilke, J. Pankrath, 1985.) i na taj način djeluje na ekosistem
Gorskog kotara. Kako je naprijed navedeno da je utjecaj regionalnog
i prekograničnog transporta na šumski ekosistem Gorskog kotara podjednak,
to možemo računati sa godišnjom emisijom S02 1984. god. od 89.000 t. Uz
godišnju stopu rasta emisija S02 od 5%, koja je dobivena iz regionalne studije
energetskih i sirovinskih potencijala i proračuna navedenog instituta,
prognoza sanitara četinjača bi iznosila:


Godina 1984 1990 1995
E, 103 t 89,00 119,27 152,22
S, m3 119.723 249.080 553.000


Podaci u tabeli pokazuju da uz ovakav eksponencijalni trend sanitara
četinjača, već bi se 1995. god. ukupna sječa četinjača sastojala isključivo od
sanitara. Naravno da je to prosjek za GPŠG Delnice i da bi količine sanitara
varirale po pojedinnim lokalitetima od maksimuma u Gomirju do minimuma
u Senju, u postotku koji je naprijed naveden.


Važno je napomenuti da proces umiranja šuma izražen ovom jednadžbom
nije reverzibilan. Reverzibilnih pojava u prirodi nema. Činjenici, da se
unesene kiseline moraju kompenzirati i izjednačiti gubitak hranjivih tvari
u tlu, suprotstavlja se spoznaja da kalcifikacija i unošenje gnojiva na većim
površinama povlači za sobom dolekosežne promjene u ekosistemu, kružnim
tokovim tvari, biologiji tla, flori i fauni. Također i druge mjere kompenza"
čije i revitalizacije moraju uzimat u obzr ovu spoznaju. Isto tako treba
uzeti u obzir spoznaju da nakon izvjesnog prekoračenja depozicije S i N u
tlu nije moguća revitalizacija tla gnojivom.


Sve i kad bi se emisije štetnih tvari i analogno tome opterećenja šumskog
tla štetnim tvarima smanjile ispod dozvoljenih granica, propadanje šuma
još bi se nastavilo neko vrijeme, jer jednom narušenu dinamičku ravnotežu
nemoguće je odjednom povratiti u prijašnje stanje.


Na svim stručnim skupovima izražena je zabrinutost zbog propadanja
šuma koje je zahvatilo cijelu Jugoslaviju i koje može prerasti u ekološki i
ekonomski problem nesagledivih razmjera. Ocjenjeno je da je smanjivanje
zagađivanja zraka, uključujući i prekogranični transport, sve urgentniji problem,
koji zahtjeva aktivne preventivne mjere na nacionalnom i međunarodnom
planu.


SR Slovenija je još prije ratificiranja Konvencije o prekograničnom zagađivanju
zraka na velikim udaljenostima shvatila ozbiljnost ovog ekološkog
i ekonomskog problema i strategiju o smanjenju emisija štetnih tvari ugradila
u Društveni plan za razdoblje 1986—1990. (Uradni list SR Slovenije št.
2/1986).


Istarsko-riječko područje ima izvanrednu šansu za smanjenje emisija S02
i drugih štetnih tvari korištenjem zemnog plina iz jadranskog podmorja u


241