DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 56 <-- 56 --> PDF |
mjesto krutih i tekućih goriva. Razradom plinskog polja »Ivan« i izgradnjom plinskog cjevovoda mogla bi se osigurati godišnja količina zemnog plina od 220 miliona m3 do 2000. god., koje bi se kasnije povećale na 400 milijuna m3 godišnje. Radi ilustracije treba navesti da bi korištenje 220 milijuna m3 zemnog plina (bez sumpora) predstavljao ekvivalent za: — 325.000 t raškog ugljena (buduća proizvodnja jame »Tupljak«), čime bi se smanjile emisije S02 sa 44.200 t godišnje, odnosno — 198.430 t mazuta, čime bi se smanjile emisije SO., za 15.870 t godinje, odnosno — 192.380 t srednje teškog lož ulja, čime bi se smanjile emisije S02 za 11.540 t godišnje, odnosno — 188.530 t ekstra lakog lož ulja, čime bi se smanjile emisije SO.j za 1890 t godišnje. Izgledi za ostvarivanje projekta plinifikacije Istarsko-riječkog područja smanjili su se naglim padom cijena nafte i porastom inflacije, čime su se znatno smanjila sredstva INA-Naftaplina za materijalnu osnovu rada. Nastojanja INA-Naftaplina da cijene plina izjednače sa uvoznim, dovode u pitanje motivaciju zagađivača da ulože sredstva za preorijentaciju potrošnje energenata. OBJAŠNJENJE KORIŠTENJA REGRESIONE EKSPONENCIJALNE KRIVULJE Oblik zavisnosti između sanitarne sječe četinjača (S) i emisije S02 (E) u svakom slučaju nije ova regresiona eksponencijalna krivulja oblika S = 13.888 1,0245E, već je to jednadžba sa više nepoznanica. Osim toga kisele kiše se ne sastoje samo od sulfata, već i od nitrata i klorida sa približnim odnosom 60% : 30% : 10%, zanemarivši ostale elemente. Od tih nepoznanica navodim: visine dimnjaka s nadvišenjem dimne struje, meteorološke faktore (turbulentnost, brzina i pravac vjetra, temperaturna stratifikacija, vlažnost zraka i dr.), kemijsku pretvorbu u zraku, nulto stanje šuma, reakcija tla u pogledu neutralizacije vodikovih iona, pojava fotooksidanata, prisustvo teških metala i dr. Na osnovi mojih dugogodišnjih istraživanja vezanih za izradu doktorske disertacije (disperzija prašine u atmosferi) pretpostavljam da bi to bila zavisnost sa bazom prirodnog logaritma oblika G S = a eb gdje je: a — koeficijent veze b — koeficijent veze u eksponentu G — vrijednost koju tek treba utvrditi dugogodišnjim istraživanjima svih naprijed navedenih fatokra i koji su bez prethodnih istraživanja za nas samo nepoznanice Napominjem, da imam namjeru da istražujem te procese, jasno ukoliko odnos snaga u društvu bude takav da se omoguće takva istraživanja. Mo |