DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 57 <-- 57 --> PDF |
menatlno su slabi izgledi za to i nije isključeno da se ukine moje radno mjesto radi »rasterećenja privrede« od vanprivrednih djelatnosti i eliminiranja snaga koje »koče« (nekotrolirani) razvoj industrije. Regresiona eksponencijalna krivulja je pojednostavljeni oblik zavisnosti između »S« i »E« iz jednostavnog razloga što mi nisu bili na raspolaganju drugi podaci. Iz dijagrama disperzije (Prilog 3) vidi se da se može raditi o eksponencijalnoj krivulji oblika S = 13.888 1,0245E (1) ili pravcu oblika S = (2,95 E — 137) 103 (2) Da bi utvrdio koji oblik zavisnosti daje veću uspješnost »prilagođavanja « teoretskih vrijednosti »St« stvarnim vrijednostima sanitarne sječe četinjača »S«, poslužio sam se koeficijentom (indeksom) korelacije »r«. U prvom slučaju (1) r = 0,75, a u drugom (2) r = 0,81. U oba slučaja (B. Petz, V. Balaban ) korelacija je visoka (»r« između 0,7 i 0,9), iako je jasno da se pravac uspješnije prilagođava stvarnim vrijednostima sanitarne sječe. Razlozi mog opredjeljenja za eksponencijalni oblik zavisnosti su slijedeće : 1. Sanitarna sječa četinjača je znatno sporija od sušenja četinjača, što može lako utvrditi i laik koji prolazi šumama Gorskog kotara, pa dijagram disperzije nema oblik pravca već ima eksponencijalni oblik. Razlozi su ekonomske prirode, a posljedice su osjetno povećanje mase suhih stabala. Prema podacima Privredne komore Rijeka (11/1988) u odnosu na 1986. god. smanjena je bruto drvna masa u 1987. god. za 2%, bruto masa trupaca za 124.000 m;!, dok je istovremeno u tom razdoblju za 120% povećana proizvodnja celuloznog drva i na taj način eliminiran uvoz iz SSSR-a i CSR-a. 2. Prirast drvne mase četinjača naglo se smanjuje u odnosu na sječivu masu. Prema informaciji od veljače 1988. god. »Stanje i perspektiva šumskog kompleksa općine Delnice« u razdoblju 1986—1995. desetogodišnji prirast četinjača iznositi će 1,300.000 m3, dok će desetogodišnja sječiva masa četinjača iznositi 1,800.000 m3. Mada je i ovaj plan za mene nerealan i previše optimističan, stanje ide u prilog eksponenti jalnog trenda stanitarne sječe ne samo četinjača već i listača. 3. Emisije S02 na dijagramu (Prilog 3) polaze od pretpostavke da će godišnja stopa rasta biti 5%. Najnoviji podati o uvođenju zemnog plina u industriju i široku potrošnju ZO Rijeka pokazuju da zbog nedostatka sredstava dolazi u pitanje projekt plinifikacije regije, čija je godišnja stopa porasta iza 1990. god. bila (STES), prema planu, 7,3%. Korištenje ugljena i tekućih goriva umjesto čistog zemnog plina povećati će godišnju stopu rasta emisija S02 iznad 5%, što opet ukazuje na eksponencijalni trend vrijednosti E i analogno tome S. Podaci ENEL- (Elektroprivreda Italije) pokazujiu da će se instalirana snaga termoelektrana povećati od 6.120 MW u 1984. god. na 20.110 MW u 1993. 243 |