DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 69 <-- 69 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*907 Sum. list CXII (1988) 255 KOLIKO DRUŠTVENA ZAJEDNICA PRIDONOSI ODRŽANJU I PROŠIRENJU POTENCIJALA OPĆIH KORISTI OD ŠUMA? Rudolf SABADI, Ankica KRZNAR, Hranislav JAKOVAC* SAŽETAK: Šumarstvo zbog specifično vrijednog činitelja proizvodnje, šuma i šumskog zemljišta, te zbog toga što proizvodi usluge općih koristi šuma, koje na tržištu nemaju specifičnu ponudu, tražnju, pa ni cijenu, ne smije biti tretirano kao ostale privredne grane. Predlaže se odvajanje uprave šuma od poslovnih aktivnosti, koje su u šumarstvu kao i u drugim privrednim oblastima. Rezultat takvog odvajanja bio bi u mogućnostima povećanja vrijednosti šuma kao izvora drvne biomase i potencijala općih koristi od šuma. UVOD Naučili smo već dugi niz godina da nazivamo, a i promatramo šumarstvo kao privrednu granu. Unatoč takvom pristupu šumarstvu, uvijek je bilo potrebno tretmanu tog šumarstva dodavati izvjesna ograničenja, budući da se ono u predlošku takvog tretmana jednostavno nije uklapalo. Još jako davno, shvativši da šume nisu proizvođači samo drvne biomase, već i značajan proizvođač usluga d općih koristi od šuma, ljudi su ograničavali vlasništvo nad šumama, nastojeći ih sačuvati i proširiti. Da bi se održala jednostavna i proširena reprodukcija u šumarstvu, u Jugoslaviji se je moralo redefinirati inače dogmatski pristup tretmana privrednih grana. Tako je zadržana šumarska inspekcija, napravljen čitav niz ograničenja, propisane gospodarske osnove, a pored toga, izmišljena je čudna kategorija (koju zapravo nitko ne razumije) amortizacija šuma. To su ustvari sredstva koja se obavezno odvajaju od prihoda nastalog iskorišoivanjem drvne biomase, da bi se osigurala kakva-takva sredstva za osiguranje proširene i jednostavne reprodukcije u šumarstvu. U našoj i u stranoj literaturi napisan je velik broj rasprava o tom, da li su i ako jesu kakav činitelj proizvodnje šume u šumarstvu. Taj problem će i dalje zbunjivati, sve dok ne redefiniramo šumarstvo i ustvari prestanemo promatrati ga privrednom granom, na isti način kao što to činimo s ostalim privrednim granama, kojima definicija pristaje. * Prof, dr Rudolf Sabadi, Šumarski fakulte Sveučilišta u Zagrebu. Mr. dipl. ing. Ankica Krznar, Šumarski institut, Jastrebarsko. Dipl. ing. Hranislav Jakovac, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |