DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Proizvodeći usluge općih koristi, koje nemaju tržišnu cijenu, ali su kao opća potreba društveno prijeko potrebne, šumarstvo ne može i ne smije biti smatrano privrednom granom u smislu definicije. Tu činjenicu su ljudi još veoma rano shvatili, pa je uprava šumama strogo podijeljena od onoga što je privredno u šumarstvu, a to je iskorišćivanje drvne biomase. To je uglavnom logično, budući da ta drvna masa ima na tržištu tražnju i cijenu. Na žalost i na štetu po šumarstvo, želeći pod svaku cijenu provesti nerealno negiranje tog imanentnog svojstva šumarstva i uklopiti ga još nerealnije u reguliranje našeg gospodarskog života, već decenijama vršimo devastaciju našeg šumskog fonda. Ta devastacija ne samo da smanjuje prirasni potencijal biomase, ona još više i daleko opasnije, ugrožava potencijal općih koristi od šuma. Kako onda dolazimo do toga da se upitamo, koliko i ikako društvena zajednica ulaže u potencijal općih koristi od šuma? Problem je teoretski, praktični i organizacijski, uza sve dakako i u prvom redu gospodarski, što je osnova svekolikim nastojanjima. Poduzeli smo si da svaki od tih problema pokušamo znanstveno razvijati i iz zbrke koju imamo, pokušamo naznačiti pravce kojima bi se to naše šumarstvo trebalo kretati u budućnosti, da bi se maksdmizirala društvena korist. Prema svim mjerilima šumarstvo spada u malenu privrednu granu, učestvujući u društvenom proizvodu u Hrvatskoj sa samo 1,25% (1984.). Zaboravljamo međutim, da u šumama u Hrvatskoj imamo oko 239 milijuna m3 drvne zalihe, a da prirast iznosi oko 7 milijuna m:! drvne mase, što odgovara energetskom ekvevalentu od oko 1,5 milijuna tona nafte. Do sada još nismo izmjerili koliki su učinci općih koristi od šuma na poljoprivrednu proizvodnju, režim voda, mogućnost dobijanja pitke vode, zdravlje ljudi, itd., tako da o koristima možemo s manje ili više sigurnosti nagađati. Šumarstvo kao izvor sirovina predstavlja značajan doprinos gospodarskom razvitku zemlje, uz relativno visoko multiplikativno djelovanje, ono pridonosi ravnoteži bilance plaćanja s inozemstvom i punoj zaposlenosti. Bez obzira što imamo gospodarsku krizu koja je obilježena deficitom platne bilance, padanje proizvodnje i zaposlenosti, te galopirajuću inflaciju, mogli bi postaviti pitanje, kako bi to izgledalo da nemamo šume? U ČEMU SU BITNE ZNAČAJKE ŠUMARSTVA Šumarstvo je jedina gospodarska oblast gdje šume i šumsko zemljište igraju vitalnu ulogu i svojom vrijednošću višestruko premašuju output mjeren drvnom biomasom prirasta. Na slici 1. (a), (b) i (c) prikazujemo neke bitne podatke šumarstva u Hrvatskoj. Više od trećine teritorija Hrvatske nalazi se pod šumom. Na slici 2. prikazujemo činitelje proizvodnje u šumarstvu u relativnim omjerima, te društveni bruto proizvod šumarstva i potrošnju prema usmjerenju (domaća & izvoz). 256 |