DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Da bi ostali dosljedni istini, moramo ustvrditi suprotno: Društvena zajednica, čak ne znajući i nemajući ni približnu predodžbu, odvaja prilična sredstva za uzdržavanje i popravljanje potencijala proizvodnje usluga općih koristi šuma, a time i povećanju proizvodnje drvne biomase. Kako se to odvija? Uzmimo za primjer 1 ha hrastove sastojine I. boniteta. Izbjeći ćemo da govorimo o nacionalnoj valuti, već uvodimo uvjetne novčane jedinice (n. j.), ali ćemo zadržati točne troškovne omjere. Pretpostavimo nadalje da nema inflacije. Priprema 1 ha zemljišta, sadnja žira i ostali potrebni radovi stoje 35 n.j./ha. Tijekom prvih 15 godina, svake godine obavlja se čišćenje od korova i predrasta, popunajvanje d ostali radovi zaštite branjevine. Troškovi iznose za te radove godišnje 5 n.j./ha. Za troškove čuvanja i upravljanja, troši se tijekom cijelog razdoblja ophodnje (150 godina) 1 n.j./ha. Prihodi koje daje ta sastojina vrijednošću drvne biomase (proreda i glavni prihod) prikazani su u tablici 1. Iz ukamaćenja troškova i prihoda, dobij amo stopu povratka ili šumski kamatnjak za konkretnu sastojinu 2,546%.* Hrast I. bon. razred: Prihodi od drvne biomase po ha Tablica 1 Prihod od proreda Starost sastojine i glavni prihod god. n.j./ha 40 26,5 50 42,0 (50 44,8 70 50,2 80 56,5 90 61,2 100 67,3 110 73,3 120 79,5 130 86,1 140 92,4 150 983,7 Tko bi ulagao uz tako nizak kamatnjak? Znamo da se nacionalni kamatnjaci za dugoročna sredstva kreću od 8—12% p.a. Visina kamatnjaka zavisi, kao što nam je poznato o gospodarskoj politici zemlje, te njezinu stanju bilance plaćanja s inozemstvom.** Cak ako pretpostavimo da zemlja vodi politiku ponude jeftinog novca, pa da nacionalni kamatnjak iznosi samo 8%, * Vidi: R. Sabadi, EKONOMIKA ŠUMARSTVA (str. 98), Zgb., 1986. ** Vidi: R. Sabadi, TRGOVINA ŠUMSKIM I DRVNIM PROIZVODIMA, pogl. Ekonomika međunarodnih odnosa, Udžbenik — rukopis, Zgb., 1988. |