DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 77 <-- 77 --> PDF |
imamo vrijednost uloženih sredstava u pošumljavanje 1 ha hrastove sastojine nakon 150 godina prikazanu u tablici 2. Porast uloženih sredstava prikazali smo grafički, u logaritamskom mjerilu na osi ordinata, prema podacima iz tablice 2., na slici 4. Hrast I. bon. razred: Ukamaćenje troškova osnutka sastojine po 1 ha (u n. j.) Tablica 2 Starost Troškovi Troškovi Troškovi sast. g. osnutka čišćenja upravljanja Ukupno 40 760 100 259 1.120 50 1.642 216 574 2.432 60 3.544 466 1.253 5.263 70 7.652 1.007 2.720 11.379 16.519 2.174 5.887 24.580 90 35.664 4.693 12.724 53.081 100 79.996 10.132 27.485 117.613 110 166.228 21.874 59.351 247.453 120 358.874 47.224 128.150 534.248 130 774.783 101.953 276.681 1,153.417 140 1,672.698 220.108 597.347 2,490.153 150 3,611.231 475.196 1,289.642 5,376.069 ao Iz prednjeg proizlazi da društvena zajednica ulaže u potencijal proizvodnje usluga općih koristi šuma razliku između ukamaćenih sredstava po stopi povratka i nacionalnog kamatnjaka. Prema našem izračunu, za najprobitačnije tlo (hrast I. bonitet) ulog po 1 ha u potencijalu proizvodnje općih koristi šuma, nakon 150 godina veći je oko 5.375 puta od prihoda drvne biomase. Priznat ćemo da je cifra zbunjujuća. Ne smijemo zaboraviti, posebno ako je riječ o državnim šumama, da sasvim sigurno, u svakoj društvenoj zajednici postoje investicijske prilike koje imaju stopu povratka iznad nacionalnog kamatnjaka. Ne smijemo zaboraviti da su na pr. SAD velik dio svojih šuma u svojem industrijskom razvoju devastirali. Pošto su dostigli ogroman društveni proizvod, najveći u svijetu, s lakoćom odvajaju 1/2 ili 3/4% od društvenog proizvoda, a to su tolika sredstva da je moguće pošumiti npr. vododjelnicu rijeke Tennessy za par godina, uz druge programe. Mišljenja smo stoga da valja u prigovorima društvenoj zajednici i njezinom odnosu prema šumarstvu biti veoma oprezni. ZAKLJUČAK Valjalo bi porazmisliti, na temelju naprijed iznijetog, nije li vrijeme da šumari, sa stajališta struke, postave plan takve organizacije šumarstva, koja će omogućiti maksimalnu proizvodnju drvne biomase i usluga općih koristi od šuma. Za takav pothvat nije potrebno čak ni mijenjati Ustav, u njemu stoji da je šumarstvo grana od posebnog društvenog značaja. Pokušaj da se |