DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Danas se još ne znaju svi uzroci ugibanju šuma. Poznato je da broj štetnih
supstancija u zraku koje mogu nepovoljno utjecati na šumske ekosisteme
iznosi više tisuća. Naročito je opasno njihovo zajedničko nepovoljno djelovanje
(sinergizam) kombinirano s nepovoljnim abiotskim (klima, tlo, reljef)
i stručnim utjecajem (neprirodan sastav šume, slab izbor vrsta drveća).


Potrebno je odmah isključiti one nepovoljne utjecaje na šume koje smo
sa sigurnošću utvrdili (S02, N0X, 03, teški metali, biocidi i dr.), a istovremeno
i dalje istraživati ostale nepoznate uzroke. Rezultati anktete o umiranju
šuma u SR Hrvatskoj koindiciraju s kartom opterećenja Evrope sumporom
iz 1978. što dokazuje da SO,2 značajno utječe na zdravstveno stanje
naših šuma. Ovo, međutim ne isključuje mogućnost djelovanja jedne druge
kemijske supstancije koja značajnije djeluje od sumporne kiseline, ali nam
je njeno djelovanje još nepoznato.


Od 1983. do danas se vrlo intenzivno istražuju uzroci umiranja šuma
(SR Njemačka, Švicarska, Austrija, Čehoslovačka, Slovenija, Hrvatska i dr.).
O uzrocima sušenja šuma uvjetovanim industrijskom polucijom postoje različite
pretpostavke (zakiseljavanje tla, ozon, opća stres hipoteza, presauriranost
dušikom, utjecaj štetnih organskih tvari i dr.). I dalje se intenzivno
istražuje, a uz šumare sudjeluju biolozi, biokemičari, fizičari, metereolozi i
dr.


Šumski fond SR Hrvatske značajno je narušen pojavom umiranja šuma.
Smanjenjem drvnih zaliha ozbiljno se narušava proizvodni potencijal
šuma, njihova ekološka funkcija se značajno smanjuje. Progaljivanjem sastojinskog
sklopa, gube se najvažnije ekološke funkcije šume (protiveroziona,
hidrološka, vodozaštitna, mikroklimatska) što ugrožava vodoopskrbu, a pojava
velikih voda postaje sve učestalija.


Naveli smo da je propadanje šuma raznoliko zahvatilo prostor SR Hrvatske
što će izazvati potrebu preinake gospodarskih planova. Radi održavanja
ekološkog potencijala šumskog fonda Hrvatske potrebno je sačuvati
svaku pošteđenu šumu. U šumama nezahvaćenim sušenjem mogu se obavljati
zahvati njege uz izostavljanje predviđene oplodne sječe jer prema današnjem
slanju oštećenosti drveća iznos sanitarnih sječa značajno prelazivrijednost prirasta šuma SR Hrvatske.


Opustošene šumske sastojine potrebno je odmah pošumiti, a kod svakog
slučaja obnove donosi se posebna stručna odluka o preživjelim stablima
i o njihovu uključivanju u sastojinsku strukturu. U pravilu sjeku se
samo ona stabla koja su ušla u stupanj 3 oštećenja (oštećeno preko 60°/o
krošnje). Iz ekonomskih razloga ne smije se dozvoliti da stabla postanu potpuni
šušci.


Drvna sirovina dobivena sanitarnim sječama u pojavi umiranja šuma
razlikovati će se značajno od one koju danas dobivamo u redovnom etatu.
Radi smanjenja dimenzija tehničkog drva kao posljedice pojave umiranjašuma, u preradi drva je potrebno obaviti tehnološke preinake. Danas je teško
predvidjeti intenzitete propadanja šuma u budućnosti. Potrebno je, međutim,
poduzeti sve mjere da se zaustave emisije koje štetno utječu na šume
dok se cilj gospodarenja treba sastojati u stvaranju što stabilnijeg šumskog
fonda uz intenzivno praćenje i proučavanje uzroka sušenja.


BRANIMIR PRPIĆ


194