DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Sto više i jedan rod: Pančićia serbica Vis. Ne samo to. Nego, piše 2. J. J liri
š i ć, »celokupna terminologija jestvastvenička, a naročito botanička, delo je
njegovo« (odnosi se na terminologiju na srpskom jeziku).


Život Josipa Pančića ugasio se 24. veljače po Julijskom a 7. ožujka po Gregorijanskom
kalendaru 1888. godine u prisutnosti njegovih najbližih suradnika,
iako je »-tijelo bilo već (prije) mrtvo«, kako je sam govorio. Posljednje riječi koje
su prisutni čuli bile su o Srpskoj akademiji nauka. Nije mu bilo dano da, kao
predsjednik, prisustvuje prvoj svečanoj sjednici Akademije, ali je poslao
poruku i oporuku u kojoj kaže: »Neka se naša Akademija u svim svojim
radovima rukovodi samo istinom i strogo naučnom djelatnošću i neka se nikad
ne provodi za kojekakvim vjerovanjima i strujama, koje kad d kad vreme ili socijalne
prilike na površinu iznesu«.


»Pančić je umro kao siromah, jer on za svoj rad nije tražio druge nagrade do
visokog zadovoljstva koje je dobi jao od samoga rada« (2. J. Jurišić, str. 194.). Dodajemo
i priznanje kao orden sv Save I. reda, predsjednik Srpske akademije nauka,
član Itegia societas botanica ratisbonensis, dopisni član JAZU-a, ugarske akademije
nauka, itd., itd. Obilata je i bibliografija o Pančiću, kako pokazuje Katalog
bibliografije jugoslavenske periodike Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav
Krleža« u kojem je do 1945. godine zabilježeno 162 naslova. Od poslijeratnih
bilježimo Zbornik radova sa Simpozija^ održanom na Dobru Šumarskog fakulteta
u Beogradu na Goču 1971. godine prigodom 100-godišnjice Pančićeve knjige
»Šumsko drveće i šiblje u Srbiji«.


Pančić je umro i bio pokopan u Beogradu. Poslije rata posmrtni ostaci preneseni
su na Kopaonik, na planinu na kojoj je bio 18 puta, a posljednji put dvije
godine prije smrti, dakle 1886. godine, kada je sudionicima rekao »Mislio sam da
Kopaonik potpuno proučim, ali eto ne stigoh, na vama ostaje da dovršite što ja
započeh« (Jurišić, str. IDS.).4


Oskar Piškorić


.-


5 Simpozij povodom stogodišnjice knjige J. Pančića »Šumsko drveće i grmlje Srbije« održan
je od 1. do 4. listopada 1971. godine a izvještaj o njemu nalazi se i u Šumarskom listu br. 11—12/1971.


* Za pisanje ovog prikaza posebno su korišćeni radovi — članci:
1. M M—ć: Prof. Dr Josip Pančić. Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, 1888. godina,
str. 170—175;
2.2. J. Jurišić : Dr Josip Pančić, Biografska skica. Geološki anali Balkanskog poluostrva,
Tom I, Beograd 1889., str. 170—195.;
3. B. S u 1 e k : Dr Josip Pančić. Ljetopis JAZU za god. 1889., str. 132—165;
4. M. Obradovi ć Ličanin : Omorika Picea, omorica Pančić. Sum. list, 1893., br. 8—9.,
str. 311—316;
5. Dr V. Vouk : Josip Pančić. Prigodom pedesete godišnjice smrti. »Priroda«, 1938., br. 3.,
str. 65—71.
276