DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Sto više i jedan rod: Pančićia serbica Vis. Ne samo to. Nego, piše 2. J. J liri š i ć, »celokupna terminologija jestvastvenička, a naročito botanička, delo je njegovo« (odnosi se na terminologiju na srpskom jeziku). Život Josipa Pančića ugasio se 24. veljače po Julijskom a 7. ožujka po Gregorijanskom kalendaru 1888. godine u prisutnosti njegovih najbližih suradnika, iako je »-tijelo bilo već (prije) mrtvo«, kako je sam govorio. Posljednje riječi koje su prisutni čuli bile su o Srpskoj akademiji nauka. Nije mu bilo dano da, kao predsjednik, prisustvuje prvoj svečanoj sjednici Akademije, ali je poslao poruku i oporuku u kojoj kaže: »Neka se naša Akademija u svim svojim radovima rukovodi samo istinom i strogo naučnom djelatnošću i neka se nikad ne provodi za kojekakvim vjerovanjima i strujama, koje kad d kad vreme ili socijalne prilike na površinu iznesu«. »Pančić je umro kao siromah, jer on za svoj rad nije tražio druge nagrade do visokog zadovoljstva koje je dobi jao od samoga rada« (2. J. Jurišić, str. 194.). Dodajemo i priznanje kao orden sv Save I. reda, predsjednik Srpske akademije nauka, član Itegia societas botanica ratisbonensis, dopisni član JAZU-a, ugarske akademije nauka, itd., itd. Obilata je i bibliografija o Pančiću, kako pokazuje Katalog bibliografije jugoslavenske periodike Jugoslavenskog leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« u kojem je do 1945. godine zabilježeno 162 naslova. Od poslijeratnih bilježimo Zbornik radova sa Simpozija^ održanom na Dobru Šumarskog fakulteta u Beogradu na Goču 1971. godine prigodom 100-godišnjice Pančićeve knjige »Šumsko drveće i šiblje u Srbiji«. Pančić je umro i bio pokopan u Beogradu. Poslije rata posmrtni ostaci preneseni su na Kopaonik, na planinu na kojoj je bio 18 puta, a posljednji put dvije godine prije smrti, dakle 1886. godine, kada je sudionicima rekao »Mislio sam da Kopaonik potpuno proučim, ali eto ne stigoh, na vama ostaje da dovršite što ja započeh« (Jurišić, str. IDS.).4 Oskar Piškorić .- 5 Simpozij povodom stogodišnjice knjige J. Pančića »Šumsko drveće i grmlje Srbije« održan je od 1. do 4. listopada 1971. godine a izvještaj o njemu nalazi se i u Šumarskom listu br. 11—12/1971. * Za pisanje ovog prikaza posebno su korišćeni radovi — članci: 1. M M—ć: Prof. Dr Josip Pančić. Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, 1888. godina, str. 170—175; 2.2. J. Jurišić : Dr Josip Pančić, Biografska skica. Geološki anali Balkanskog poluostrva, Tom I, Beograd 1889., str. 170—195.; 3. B. S u 1 e k : Dr Josip Pančić. Ljetopis JAZU za god. 1889., str. 132—165; 4. M. Obradovi ć Ličanin : Omorika Picea, omorica Pančić. Sum. list, 1893., br. 8—9., str. 311—316; 5. Dr V. Vouk : Josip Pančić. Prigodom pedesete godišnjice smrti. »Priroda«, 1938., br. 3., str. 65—71. 276 |