DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*49 (497.13) Šum. list CXII (1988) 195 PROPADANJE ŠUMA U SR HRVATSKOJ Branimir PRPlC, Nikola KOMLENOVIC i Zvonko SELETKOVlC* SAŽETAK: Tijekom 1987. godine obavljena je procjena oštećenosti šumskih sastojina u SR Hrvatskoj. Kao osnova poslužila je metoda Komisije Evropske zajednice, Odjel za šume i uzgajanje šuma. Iz rezultata popisa oštećenja proizlazi da je zdravo 74% stabala, slabo oštećeno 18´;n stabala, a srednje i jako oštećeno 8% stabala. Na prvom mjestu po oštećenosti nalazi se jela sa 72%, zatim pitomi kesten 44%, hrast lužnjak 38%, poljski jasen 35%, hrast kitnjak 28%) i obična bukva sa 19% oštećenih stabala. Četinjače u Hrvatskoj su oštećene preko 55%, a listače nešto manje od 23Vo. Najveća oštećenost utvrđena je na području Zagreba (48%), Delnica (35%), Gospića (32%) i Varaždina (32%), a najmanje na području Bjelovara (lOVo) i Nove Gradiške (10%). Ustanovljeno je da su više oštećena stabla u većim visinama i na južnim ekspozicijama. Ključn e riječi : oštećenost šumskih sastojina, SR Hrvatska, procjena. UVOD Prema podacima koji proizlaze iz najnovijih šumskogospodarskih osnova i programa za gospodarenje šumama iz 1987. godine šume i šumska zemljišta u SR Hrvatskoj zauzimaju 1 844 568 ha, što čini 35% ukupne površine Republike, odnosno 22% površine svih šuma u Jugoslaviji. Ukupna drvna zaliha u šumama iznosi 298 080 800 m3, godišnji prirast 8 224 100 m3 te godišnji sječivi etat 6 179 972 m3. U privrednom smislu ovaj prirodni resurs bitan je faktor cijelog kompleksa šumarstva, prerade drva i prometa. On ima veliki značaj za nacionalnu ekonomiju. Sume su jedno od najsnažnijih prirodnih bogatstava i sa stanovišta općekorisnih funkcija koje utječu na prirodnu okolinu i na uvjete života i rada u njoj. Propadanje pojedinih stabala i grupa šumskog drveća pa i čitavih sastojina poznato je iz povijesti šumarstva. Još u prošlom stoljeću »Šumarski list« bilježi sušenje hrasta lužnjaka (1885). U prvoj polovici ovog stoljeća zabilježena su obimnija sušenja hrasta lužnjaka i nizinskog brijesta, zaitm su * Prof. dr. Branimir Prpić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Dr. Nikola Komlenović, Šumarski institut Jastrebarsko Mr. Zvonko Seletković, Šumarski fakultet, Zagreb 195 |