DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1988 str. 92 <-- 92 --> PDF |
šava pristup k Vrtu od javne ceste. Izlaganje prof. Bertovića temeljilo se na publikaciji »VELEBITSKI BOTANIČKI VRT I REZERVAT«, koju je za 20. godišnjicu izdao OOUR Uzgoj i zaštita šuma u Senju Goransko-Primorskog šumskog gospodarstva Delnice.* Rad sjednice nastavljen je diskusijom u okviru koje je ing. Mila n K r m- p o t i ć sve prisutne pozdravio u ime OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Senjzahvalio se svim bivšim i sadašnjim suradnicima u zaštiti Velebitskog botaničkog vrta i rezervata. U diskusiji sudjelovali su prof, dr S. Bert o vi ć, prof. dr. Zeljko Poljak, dr. Ivo Dekan i ć, koji je naglasio da je sav rad u tom vrtu obavljen na dobrovoljnoj bazi, što je možda jedinstven primjer rada na zaštiti prirode u nas. Konkretne prijedloge iznijeli su: ing. Zvonk o Katuši n iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda SRH, da se na tom lokalitetu organizira istraživanje utjecaja transgraničnog zagađenja od različitih industrija na biljni svijet; ing. Vlad o Skoru p u ime Gor.-Prim. šumskog gospodarstva Delnice, da se u Senju organizira prigodna izložba a Mr. Zlatan Martinis, da se u Vrtu osnuju plohe za pokusni uzgoj rijetkih i ugroženih biljnih vrsta u svrhu očuvanja njihovog genofonda i eventualne reintrodukcije. Ne umanjujući zasluge drugih u radu oko i u tom Botaničkom Vrtu naglašavamo da je on ostvaren sa svestranom podrškom šumarske struke, šumara u Senju i Krasnu. Cijeli Vrt nalazi se u sastavu 134. odjela Gospodarske jedinice »Zavižan«, a tamošnje šumarstvo osiguralo je i znatan dio neophodnih financijskih sredstva u zajednici s Republičkim fondom za unapređenje kulturnih djelatnosti SRH odnosno kasnije SlZ-a u oblasti kulture preko Republičkog zavoda za zaštitu prirode Hrvatske. Kako je već navedeno, OOUR uzgoja i zaštite šuma u Senju financirala je i prigodnu publikaciju u kojoj se nalazi i kolorirana »Vegetacijska karta okoliša Zavišana u Sjevernom Velebitu«. Tako je šumarstvo osnivač ili suosnivač triju botaničkih objekata u Hrvatskoj: Arboretum Lisičine kod Podravske Slatine, Velebitski botanički vrt i Biokovski botanički vrt kod Makarske. Oskar Piškorić * Ova publikacija može se nabaviti u Republičkom zavodu za zaštitu prirode Hrvatske u Zagrebu, Ilica 44/11. kat. |