DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 103 <-- 103 --> PDF |
misija za zaključke dopuni po potrebi u skladu prijedloga koji su sadržani u izlaganju i raspravama. Usvaja se prijedlog. Zahvaljuje se svim sudionicima 93. Skupštine Saveza DITŠDI Hrvatske i zaključuje njen rad. Zapisnik napisao: Ovjerovitelj: Ivan Maričević, dipl. inž. 1. Nadan Sirotić, dipl. inž. 2. Srećko Vanjković, dipl. inž. ŠUMARI DITŠDI ZAGREB U SUMAMA MACELJ GORE Grupa članova DIT-a šumarstva i drvne industrije Zagreb, sekcije umirovljenika u organizaciji Šumskog gospodarstva Zagreb, posjetila je šume gospodarske jedinice Macelj. Posjeti su prisustvovali i bivši rukovodioci toga područja: ing. J. Došen, ing. R. Štraser, ing. P. Vojt i dr. Posjet je organizirao ing. B. Mihelčić. Išlo se je autobusom Š. G. Zagreb dne 19. travnja u 8 sati ispred Šumarskog doma. Prisustvovalo je 30 članova, a u Krapini nam se priključila i kolegica Ana Topfer a od šum. gospodarstava direktor OOUR-a iskorišćivanje šuma ing. D. Kondres i dr. Sume Macelj gore ranije su bile u vlasništvu veleposjednika i to: zapadni dio uz granicu Slovenije grofa Windischgraetza, centralni dio baruna Ottenfelsa i grofa Keglevića a istočni dio grofa Draškovića. Macelj gora je jako kupirani teren, vrlo težak za eksploataciju, tako da je jedan dio sve do današnijh dana neiskorištavan, i ako se nalazi relativno blizu prometnica Đurmanec-Rogatec i Krapina-Ptuj. Prva iskorištavanja padaju u 60-te godine prošlog stoljeća. Kao prvo radi lakšeg transporta iskorištava se hrastovina iz koje se radi dužica koja se otprema u Trst. Tada su posječena sva hrastova stabla. Bukovina se počinje iskorištavati 1863. godine kao ogrjevno drvo za proizvodnju potaše, kao sirovine za staklanu u šumi kraj sela Log, koju je podigao grof Windischgraetz. Tada je veliki dio šume posječen čistom sječom. Ta staklana (glažuta) prestala je sa radom 1884. godine i pretvara se u tvornicu savijenog namještaja, koja radi 10 godina i za potrebe te tvornice posječena je sva mlađa kvalitetna bukovina. God. 1924. taj posjed kupuje Krapinska tvornica pokućstva. Centralni dio masiva Macelja su šume grofa Keglevića i baruna Ottenfelsa. I oni koriste samo šume u pristupačnim dijelovima, prodajom manjih sječina trgovcima iza kojih su ostajale neuredne sječine sa mnogo preloma, izvala, sa uništenim podmlatkom od izvlačenja i tumbanja materijala. Tadašnje šumarske vlasti tjerale su vlasnike na pošumljavanje i iz toga doba imađemo kulture četinjača, koje su se tada forsirale kao vrednije od bukovine. God. 1910. kupuje firma Filipa Deutscha sinovi šume grofa Keglevića, ali jača eksploatacija počinje tek kada 1928. god. firma Drach iz Capraga investira veliki kapital u izgradnju ind. kolosjeka i pilane u Đurmancu i šum. pruge-koturače u šume baruna Ottenfelsa, ko^i im prodaje drvo na panju. Iako je gosp. osnovom bilo predviđeno iskorišćivanje tih šuma u 10 godina, to je izvršeno za 5 god. ne poštujući odredbe gosp. osnove, tako da su ostale gole površine, bez podmlatka, uništene bilo naglom insolacijom, bilo kotrljanjem i spuštanjem drvnog materijala niz strmine. Istočni dio Macelja šum. predjel »Kal« bio je u posjedu grofa Draškovića, doživio je istu sudbinu kao i šume Ottenfelsa. Tu je u vremenu od 1919—1925. izvršena sječa svih stabala iznad (b 30 cm, da bi se ostavili sjemenjaci i to redovito samo na mjestima gdje se nije mogao izvršiti izvoz ili pak stabla bez tehničke vrijednosti — tuturine. Te šume dolaze 1937. pod upravu "Privremene uprave ekspropriiranih šuma«. Iz gornjeg prikaza o gospodarskim prilikama prije Oslobođenja je vidljivo, da je svaki šumovlasnik sa istom gospodario prema svojim potrebama ne vodeći računa o racionalnom šumskom gospodarenju, gledajući da postigne što veći fi 397 |