Količine oborina po godišnjim dobima i u periodu V—IX
Tabela 2
I Meteorološka stanica u a C Ng a o 3
.% I > o O 3001 Belingham mm % 272 35 177 22 95 12 244 31 215 27 788 100 3003 3065 Quiniault mm % 1281 41 673 22 204 7 HIT 30 537 17 3105 100 3012 Portland mm °/o 467 44 246 23 71 7 289 26 175 16 1073 100 3059 Quatsino mm °/o 1024 37 564 20 237 10 399 33 609 22 2774 100 3067 Glacier mm % 471 35 300 23 129 10 429 32 239 22 1329 100
U kojoj mjeri može magla uticati na povećanje količine vode govore i podaci koje navode mnogobrojni istraživači. Tako Malott h (P i n t a r i ć 1973) na osnovu istraživanja provedenih u Južnoj Africi (navodi da dok u običnom kišomjeru nije bilo oborina, u specijalnim koji hvata i maglu je registrovano 387 mm {21. 12. 1902. do 01. 01. 1903. godine). Prema istom autoru, jedno mjerenje u trajanju od 52 dana pokazalo je da je u običnom kišomjeru registrirano 126 mm oborina, a u specijalnom čak 2027 mm ili oko 18 puta više.
Uspoređujući meterološke podatke područja istraživanih provenijencija sitkanske smrče sa klimom područja na kojem je postavljen ogled, mora se konstatovati da u pogledu uslova temperature nema većih razlika, osim što je u Travniku zimi nešto hladnije, a ljeti toplije, tako da je i godišnja amplituda temperature viša. I u trajanju vegetacionog perioda ne postoje veće razlike.
Po količini i rasporedu oborina, Travnik se značajno razlikuje u odnosu na gotovo sve stanice, jer sve stanice imaju znatno veću količinu oborina (izuzev meteorološke stanice Belingham), što je uslovljeno i položajem Travnika. U Travniku su oborine prilično ravnomjerno raspoređene, dok to nije slučaj u prirodnom arealu sitkanske smrče. Dok u prirodnom arealu u periodu V — IX padne 17% do 27% godišnje količine oborina, u Travniku u tom periodu padne čak 44%. Pri tome ne treba zaboraviti da u prirodnom arealu padne znatno veća količina oborina, tako da relatinvi brojevi nisu dovoljni, već se mora uzeti u obzir i apsolutna količina oborina koja padne u tom periodu. U toku vegetacionog perioda Travnik ima znatno manje magle, te je i mikroklima znatno suvlja nego u prirodnom arealu.
|