DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Količine oborina po godišnjim dobima i u periodu V—IX


Tabela 2


I
Meteorološka
stanica u
a
C
Ng
a
o
3
.%
I
>
o
O
3001 Belingham
mm
%
272
35
177
22
95
12
244
31
215
27
788
100
3003
3065 Quiniault
mm
%
1281
41
673
22
204
7
HIT
30
537
17
3105
100
3012 Portland
mm
°/o
467
44
246
23
71
7
289
26
175
16
1073
100
3059 Quatsino
mm
°/o
1024
37
564
20
237
10
399
33
609
22
2774
100
3067 Glacier
mm
%
471
35
300
23
129
10
429
32
239
22
1329
100


U kojoj mjeri može magla uticati na povećanje količine vode govore i
podaci koje navode mnogobrojni istraživači. Tako Malott h (P i n t a r i ć 1973)
na osnovu istraživanja provedenih u Južnoj Africi (navodi da dok u običnom
kišomjeru nije bilo oborina, u specijalnim koji hvata i maglu je registrovano
387 mm {21. 12. 1902. do 01. 01. 1903. godine). Prema istom autoru, jedno mjerenje
u trajanju od 52 dana pokazalo je da je u običnom kišomjeru registrirano
126 mm oborina, a u specijalnom čak 2027 mm ili oko 18 puta više.


Uspoređujući meterološke podatke područja istraživanih provenijencija sitkanske
smrče sa klimom područja na kojem je postavljen ogled, mora se konstatovati
da u pogledu uslova temperature nema većih razlika, osim što je
u Travniku zimi nešto hladnije, a ljeti toplije, tako da je i godišnja amplituda
temperature viša. I u trajanju vegetacionog perioda ne postoje veće razlike.


Po količini i rasporedu oborina, Travnik se značajno razlikuje u odnosu
na gotovo sve stanice, jer sve stanice imaju znatno veću količinu oborina (izuzev
meteorološke stanice Belingham), što je uslovljeno i položajem Travnika.
U Travniku su oborine prilično ravnomjerno raspoređene, dok to nije slučaj
u prirodnom arealu sitkanske smrče. Dok u prirodnom arealu u periodu
V — IX padne 17% do 27% godišnje količine oborina, u Travniku u tom periodu
padne čak 44%. Pri tome ne treba zaboraviti da u prirodnom arealu padne
znatno veća količina oborina, tako da relatinvi brojevi nisu dovoljni, već
se mora uzeti u obzir i apsolutna količina oborina koja padne u tom periodu.
U toku vegetacionog perioda Travnik ima znatno manje magle, te je
i mikroklima znatno suvlja nego u prirodnom arealu.