DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Upoređenjem maksimalnih vrijednosti srednjeg dnevnog prirasta u visinu po provenijencijama, može se konstatirati da redoslijed nije isti: Rangiranje provenijencija po plohama (1 = najveći, 6 = najmanji) Ploha 1 2 r 3 a n g 4 5 0 »Kruščica 19« 3065 3067 3059 3012 3001 3003 »Krušćica 99« 3003 3067 3065 3001 3059 3012 Do ovih razlika je moglo doći uslijed razlika u mikroekološkim uslovima na pojedinim parcelama, a i uslijed genetičkih svojstava pojedinih jedinki koja za cijelu populaciju (provenijenciju) ne moraju biti ista. Osim toga, treba imati u vidu da se istraživanja odnose samo na jednu godinu i da je broj istraživanih jedinki relativno mali (3x5 biljaka po provenijenciji). Slične razlike su konstatovane i kod drugih vrsta drveća (K ha n 1982, Pintari ć 1983). Da bi se utvrdilo da li i u kojoj mjeri nadmorska visina i geografska širina utiče na veličinu prirašćivanja u visinu, proveden je test linearne korelacije za nadmorsku visinu i geografsku širinu posebno, i u interakciji ova dva parametra. Obračunom su dobijene slijedeće jednaćine: 1. Nadmorska visina: Y = 346,5 — 0,286 x; r = 0,66 2. Geografska širina: Y = 438,6 — 2,59 z; r = 0,12 3. Interakcija nadmorske visine i geografske širine Y = 729,31886 — 8.02225 x, — 0.296682 x2; r = 0,32 Iz ovih jednačina proizilazi da se sa povećanjem nadmorske visine i geografske širine pojedinačno, kao i u interakciji smanjuje prirašćivanje u visinu. Korelacioni koeficijenti nisu visoki, što se može prije svega pripisati malom broju podataka (svega 6). ali je i to dovoljno da se potvrde već poznate zakonitosti. ZAKLJUČAK U SR BiH u toku je proučavanje prirašćivanja sitkanske smrče (Picea sitchensis L.) različitih provenijencija, jer ukoliko se želi unijeti ovu vrstu drveća brzog rasta koja ima u prirodnom arealu veoma široku ekološku amplitudu. neophodno je proučiti čitav niz bioekoloških karakteristika. U provedenim istraživanjima težište je bilo na ritmu prirašćivanja u visinu u ovisnosti od provenijencije. Na osnovu provedenih istraživanja može se zaključiti: |