DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 23     <-- 23 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*232.328 Sum. list CXII (1988) 317


UTICAJ FITOHORMONA NA OŽILJAVANJE ZELENIH REZNICA
LISTOPADNOG I ZIMZELENOG UKRASNOG ŠIBLJA I DRVEĆA


Rudolf KASTORI, Dušan MILJKOVIĆ, Agnes POTKONJAK i Rade NIKSlC


SAŽETAK. Ispitivano je dejstvo dva preparata Biokor-a i Stikor-
a na ožiljavanje zelenih reznica listopadnog i zimzelenog šiblja
i četinara, ukupno 23 vrsta. Aktivnu materiju u Biokor-u čini
a-naftisirćetna kiselina, a kod Stikor-a $-indolbuterna kiselina. Oba
preparata kod većine ispitivanih vrsta, podsticala su rizogenezu i zahvaljujući
tome povećali procenat ožiljenih reznica i masu korena
po reznici. U nekih biljnih vrsta kod kojih bez tretmana nije došlo
uopšte do rizogeneze primenom pomenutih preparata postignut je
veoma visok procenat ožiljavanja, često blizu 100%. Efekat Biokor-
a i Stikora u 14 ispitivanih vrsta bio je približno isti, kod tri
biljne vrste uticaj Biokor-a je bio veći a kod četiri Stikor se pokazao
djelotvornijim.


UVOD


Vegetativno razmnožavanje putem reznica je jedan od načina klonske
multiplikacije viših biljaka. U rasadničarskoj proizvodnji sadnice ukrasnog šiblja
i drveća često se proizvode vegetativnim putem, ožiljavanjem odrvenelih
zrelih ili zelenih letnih reznica. Postoje i drugi načini klonalnog ili aseksualnog
razmnožavanja viših biljaka (Branka Ko 1 e vs k a-Pl e t i k a p i ć,
1982) koji su već našli i svoj´u komercijalnu primenu. međutim, posmatrano
sa praktičnog stanovišta i s tim u vezi masovnost primene, barem do sada,
najznačajnije je putem zrelih i zelenih reznica. Upravo zbog toga su već duži
niz godina pojedini problemi ožiljavanja reznica predmet brojnih kako teoretskih
tako i praktičnih istraživanja. Sa teoretskog stanovišta izučava se
regulatorna uloga fitohonmona u rizogenezi i dr., a sa praktičnog čine se
napora u pravcu iznalaženja optimalnih (uslova za ožiljavanje reznica i mogućnosti
njihove primene kod sve većeg broja različitih biljnih vrsta, posebno
onih u kojih teže dolazi do rizogeneze (Armson et al., 1980, Vuletić i
Mančić, 1984, Grbić, 1985, M e đ e do v i ć. 1986 i dr.).


Pri vegetativnom razmnožavanju biljaka putem reznica najznačajnije je
da se kod što većeg broja reznica po mogućstvu ea kratko vreme obrazuje
dobro razvijen, zdrav korenov sistem. U tome značajnu ulogu imaju fitohor-


Prof. dr. Rudolf Kastori, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad
Prof. dr. Dušan Miljković, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad
Dipl. inž. hort. Agnes Potkonjak, dipl. inž. agr. Rade Nikšić, KRO »Čihaš Be


ne« OOUR Biljna proizvodnja i parkovi, Sombor


317