DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 25     <-- 25 -->        PDF

kretala se od 4 do 15 godina. Uočeno je da starost matičnih stabala utiče na
rizogenezu reznica. posebno nekih četinarskih vrsta. Na primer kod Juniperus
virginiana »Skyrocel« reznice uzete sa starih stabala veoma su se slabo
ožiljavale. U ogledu je upoređivano ožiljavanje reznica koje su uzete sa
stabala približno iste starosti.


Tretiranje reznica obavljeno je stavljanjem preseka reznica u Biokor odnosno
Stikor koji su nalik na puder. U slučaju da se na vlažnoj površini
preseka zadržala veća količina preparata višak je odstranjen stresanjem. Prilikom
tretiranja reznica sa fitohormonima donji deo reznica istovremeno je
tretiran i sa fungicidima u cilju sprečavanja pojave gljivičnih oboljenja. Reznice
su ožiljavane u plastenicima u krupnoj frakciji rečnog peska (frakcija
0,2 mm) ispod kojeg se nalazio sloj treseta debljine oko 1 do 2 cm. Orošavanje
je vršeno ručnim atomizerima svaka dva i po sata. Prilikom ocenjivanja ožiljavanje
reznica kao ožiljene uzete su reznice sa najmanje tri dobro razvijena
adventivna korena.


Broj ispitivanih reznica bio je različit kod pojedinih biljnih vrsta i tretmana,
ali uvek dovoljno velik da bi se mogao doneti pouzdan zaključak (tab.
1). Iz ekonomskih razloga broj netretiranih reznica bio je kod svih ispitivanih
biljnih vrsta manji nego tretiranih, da bi se na taj način smanjio rizik odnosno
šteta od velikog broja neožiljenih reznica. Iz istih razloga broj reznica kod
kojih je utvrđena masa korenovg sistema bio je ograničen zavisno od biljne
vrste na 10 do 20 reznica. Masa suve materije korenovog sistema određena
je na taj način što su korenovi skidani sa reznica, a zatim sušeni u sušionici
na 105° C do konstatne mase.


REZULTATI ISPITIVANJA I NJIHOVO TUMAČENJE


Rezultati ispitivanja uticaja Biokora i Stikora na ožiljavanje reznica listopadnog
i zimzelenog šiblja i četinara, kod ukupno 23 vrste prikazan je
u tab. 1.


Iz rezultata prikazanih u tab. 1 i si. od 1 do 3 može se uočiti da reznice
listopadnog i zimzelenog šiblja nekih ispitivanih vrsta bez primene hormonskih
preparata nisu se ožilile. Ako jesu tada samo veoma mali, praktično
zanemarljiv i to obično veoma slabo. Oba preparata kod većine ispitivanih
biljnih vrsta podsticala su rizogenezu i zahvalijujuć tome povećala procenat
ožiljenih reznica. Ako se uporedi efekat Biokora. preparata vi kojem aktivnu
materiju čini a-naftilsireetna kiselina i Stikora u kojem je to P-indolbuterna
kiselina može se uočiti da je njihovo dejstvo u većini ispitivanih vrsta bilo
jednako ili slično, a samo kod nekih vrsta se uočava izvesna razlika između
njihovog dejstva. Pored toga što rezultati nisu statistički obrađeni oni se
mogu smatrati pouzdanim pošto su ispitivanja kod većine biljnih vrsta obavljena
sa velikim brojem reznica, posebno u slučaju primene hormonskih preparata.
Ako se razlika u procentu ožiljenih reznica > 10´Vo između dva tretmana
uzima kao statistički pouzdana, što je obično slučaj u većini bioloških
eksperimenata koji su izvedeni sa dovoljnim brojem ponavljanja, tada se
može zaključiti da je dejstvo Biokora i Stikora kod 14 ispitivanih vrsta bilo
isto tj. da je razlika u procentu ožiljenih reznica tretiranih sa Điokorom
odnosno Stikorom bila manja od 10%. Efekat Biokora bio je veći kod tri