DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS ODK 630*231 (Div. spec, cxote) Sum. list CXII (1988)327 FRUKTIFIKACIJA I SUBSPONTANO RAZMNOŽAVANJE DRVENASTIH EGZOTA U ARBORETUMU BOTANIČKOG VRTA U ZAGREBU Mato JURKOVIC* SAŽETAK: Osnovni cilj i svrha ovog rada je, da prikaže mogućnosti subspontanog razmnožavanja drvenastih egzota, u našim ekološkim uvjetima, a kojih je postojbina geografski veoma udaljena od našeg podneblja. Analizirano je 137 egzota koje plodonose u arboretumu Botaničkog vrta u Zagrebu. Golosjemenjače zastupa 22 vrste: generativno se razmnožava 8 egzota, vegetativno 2, a generativno i vegetativno razmnožava se također 2 egzote. Kritosjemenjače broje 115 egzota: od toga se generativno razmnožava 67 vrsta, vegetativno 48, dok generativno i vegetativno razmnožava se 37 vrsta. UVOD Mnoge naše krajeve teško je danas zamisliti bez stranih vrsta među kojima se ističu, npr. Morus alba, Robinia pseudoacacia, Pinus strobus i koje ponekad daju izgled čitavom krajoliku. Međutim, i pored davno udomaćenih drvenastih vrsta stranog podrijetla koje su se subspontano raširile u Evropi (Ailanthus glandulosa, Amorpha fruticosa, Parthenocissus quinquefolia,. Rhus typhina i dr.) zahvaljujući vegetativnom i generativnom razmnožavanju — na parkovnim površinama gradova i njihove okolice nalazi se podmladak sjemenskog podrijetla mnogih vrsta (Ginkgo biloba, Juniperus virginiana; Acer dasycarpum, Juglans nigra, Paulownia tomentosa, Quercus palustris i dr.). alohtonih za dotično stanište. Botanički vrt Sveučilišta u Zagrebu osnovali su 1889. godine dr. Antun Heinz , profesor botanike na zagrebačkom Sveučilištu i nadvrtlar Viteslav Durchane k na prostoru (4.7 ha) na kojem se i danas nalazi. Jedan je od najstarijih, a po raznolikosti biljaka najbogatijih botaničkih vrtova u Jugoslaviji. Zbirke (arboretum, rasadnik, biljnogeografske skupine, staklenici, sistematsko polje i dr.) Botaničkog vrsta imaju danas oko 10 000 vrsta, varijeteta, forma i kultivara. Najveći dio prostora zauzimaju slobodne skupine drveća i grmlja raspoređene po filogenetsko-sdstematskoj srodnosti, uz neka odstupanja do kojih je došlo tijekom vremena. S obzirom da Arboretum Botaničkog vrta, a sa oko 1000 vrsta i odlika drvenastog bilja, raspolaže pojedinim primjercima koji ^m^^mm * Mr. Mato Jurković. Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu |