DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 35 <-- 35 --> PDF |
MATERIJAL I METODE Istraživanje subspontanog razmnožavanja egzota u Arboretumu Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obavljeno je u razdoblju 1983 — 1986. godine. Površina Arboretuma podjeljena je na 53 parcele. Na svakoj parceli nalaze se bliski predstavnici rodova ili porodica. Evidentirane su sve alohtone vrste drveća, grmlja i penjačica koje redovno fruktifioiraju, a starost opažanih primjeraka je različita i varira između 15 — 100 godina. Obavljenim dendrološkim snimanjem analizirana je pojava poruka ispod matične biljke kao i na ostalim parcelama, a bez obzira na brojnost i vitalnost podmlatka. Rezultati su zbog preglednosti predočeni tabelarno, abecednim redom znanstvenog naziva rodova i vrsta. REZULTATI I DISKUSIJA U priloženoj tablici prikazana je fruktifikacija, zatim pojava generativnog i vegetativnog razmnožavanja za cjelokupnu analiziranu dendrofiloru. Iz obavljenog dendrološkog snimanja egzota i analize rezultata o mogućnosi subspontanog razmnožavanja pojedinih vrsta vidimo da u Arboretumu Botaničkog vrta, od zabilježenih 137 vrsta, kojih je domovina geografski vrlo udaljena od našeg podneblja (npr. Cephalotaxus drupacea, Ginkgo biloba, Pinus strobus; Aesculus parviflora, Juglans nigra i dr.), ne samo da redovno fruktificiraju već daju ponik koji se spontano javlja bez prethodnih mjera njege i zaštite. Daljnjom analizom rezultata prikazanih u priloženoj tablici proizlazi : — golosjemenjače koje plodonose zastupa 22 vrste, od kojih je 8 vrsta što se generativno razmnožavaju. 2 vegetativno, zatim 2 egzote generativno i vegetativno, a 14 vrsta je koje samo plodonose i ne regeneriraju se pomoću sjemena koje padne s krošanja starih stabala i — kritos jemen jače broje 115 vrsta, Od toga se generativno razmnožava 67 egzota, 48 vegetativno, 37 egzota razmnožava se generativno i vegetativno, dok 37 vrsta ima koje samo fruktificiraju — bez podmlađivanja. U Arboretumu Botaničkog vrta uzgajaju se mnoge raznolike vrste drveća i grmlja. Postojeći biljni fond rezultat je dugogodišnjeg i ustrajnog rada na introdukciji i uzgajanju pojedinih egzota. On predstavlja kolekcije i arhive drveća, koje se — uz nepovoljne vanjske utjecaje žive ili mrtve prirode nove životne sredine — bolje ili slabije održalo. Ovdje se je obavljalo kroz dugi niz desetljeća i nesvjesno odabiranje, s obzirom na ekološke i biotske prilike. Sama pojava subspontanog širenja generativnom i vegetativnom reprodukcijom, ukazuje na prirodan tijek normalnog razvoja svake stabilne odnosino aklimatizirane vrste. Izostanak prirodnog pomlađivanja je siguran znak pucanja karike u složenom procesu introdukcije. Na ovu činjenicu ukazuju i neki drugi autori (Fukarek iJanjić 1976, Puri ć-D askalović 1977). |