DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Zamjena drveta drugim izvorima energije Poznato je da seosko stanovništvo mnogih zemalja u razvoju koristi drvo kao glavni izvor energije. Zbog toga se u tim zemljama šumski fond sve više smanjuje, a šumska zemljišta podliježu jačoj degradaciji. Da bi se taj trend zaustavio potrebno je uvođenje alternativnih izvora energije kao što su: solarna, vjetar, bioplin i mini-hidrosistemi. U torn se pravcu vrše istraživanja u čitavom svijetu premda ne dovoljno koordinirano. Međutim, kod tih istraživanja važno je uzeti u obzir i cijenu alternativnih izvora energije. To znači da je problem povezan i sa standardom života stanovništva pa je to ujedno i socio-ekonomski problem. Zadatak je istraživalačke službe u šumarstvu da ukazuje na mogućnosti primjene takvih alternativnih energija i da procjenjuje koristi za šumarstvo i općenito za privredu zemlje. Zakonske mjere o zaštiti Pored tehničkih radnji na zaustavljanju degradacije šuma i šumskih zemljišta potrebne su i zakonske mjere koje će pripomoći u izvršavanju ovoga zadatka. Zakonske mjere moraju biti u skladu s općim razvitkom zemlje i običajnim pravima i obavezama stanovništva. Zakonske mjere moraju biti prihvaćene od stanovništva jer samo u tom slučaju one će imati pozitivan efekt na zaštitu šuma i šumskih zemljišta. Prosvjećivanje pučanstva Da bi se plan uspješno izvršio važno je prosvjećivanje pučanstva. Stanovništvu treba probleme objasniti i ukazati na važnost njihovog rješavanja, na taj način ono će biti aktivirano u ovoj velikoj kampanji. Tako bi npr. dobro organizirana kampanja pošumljivanja sprovedena s lokalnim stanovništvom bila dobra propaganda, a ujedno bi doprinijela smanjenju troškova sadnje. Edukacija pučanstva o šumarstvu kao i mogućnost financijskog ili drugog načina stimulacije onih koji sade drveće i osnivaju šumske kulture može imati veliko značenje za daljnji razvoj šumarstva nekog kraja. P o š u m 1 j i v a n j e Rješenje problema degradacije šuma i zemljišta treba tražiti u pošumljivanju, na taj način može se povećati produktivnost tla i proizvesti drvo za gradnju, celulozu, energiju, hranu za čovjeka i stoku kao i za druge potrebe, npr. smolu, tanin, gumu, u medicini i dr. Jedan lijepi primjer takvog pošumljivanja imamo u Brazilu, gdje je AMCEL kompanija pošumila tropskim borovima (P. caribaea i P. oocarpa) za osam godina 50.000 ha, a u planu je da se do 1988. god. podigne još 30.000 ha borovih plantaža. Kod toga je značajno da se podizanje borovih plantaža ne vrši na štetu prirodnih šuma, već se one podižu tamo gdje prije nije bilo šume (McDonald i Fernandes, 1984). Na taj se način direktnim ili indirektnim pošumljivanjem povećava sirovinska baza drvne i kemijske industrije te smanjuje »pritsak« na prirodne šume. Međutim, poznato je da je problem pošumljivanja degradiranih terena vrlo kompleksan budući da je u to uključeno više faktora od kojih spominjemo samo važnije: nepovoljni edafski i klimatski uvjeti, pomanjkanje raz 337 |