DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Na osnova tih i drugih primjera danas se sve više zagovara uzgoj polikultura
bilo u smislu više rasa i genotipova jedne iste vrste ili u smislu nekoliko
vrsta. S obzirom na biološku stabilnost sigurno je da će polikulture biti
stabilnije nego monokulture. Osim toga monokulture mogu uzrokovati promjene
u tlu i općenito su selektivne za određena hraniva (d e Barros ,
1980). Zbog toga dajemo prednost polikulturama, ali moramo reći i to da
s polikulturama nemarno dovoljno iskustva i da mnoga pitanja treba riješiti.
Istraživanja treba orijentirati na važniju problematiku, kao što je: pitanje
optimalnog broja klonova ili rasa unutar vrste, pitanje uzgoja dvaju ili više
vrsta u plantaži, problem kompenticije između njih, optimalne razlike biljaka,
raspored biljaka u kulturi s obzirom na biološke i eksploatacijske faktore
ltd.


Uzgojem polikultura od dvije ili nekoliko vrsta postiže se biološka stabilnost
a mogu se zadovoljiti razne potrebe, kao npr. industrijsko drvo, drvo
za ogrjev, stočna hrana i drugo. U novije vrijeme, naročito na degradiranim
zemljištima, sve više se zagovaraju i forsiraju višenamjenske vrste. Takvih
vrsta drveća i grmova ima skoro u svim područjima svijeta, npr. poznato je
7 glavnih višenamjenskih vrsta drveća koja se koriste za pošumljivanje kritičnih
zemljišta na Javi .u Indoneziji (Rudjiman , 1931). za aridna i semiaridna
područja imamo 5 vrsta Eucalyptusa, 6 vrsta Prosopisa {Firewood
Crops, 1983) itd. Međutim, za sada još ne znamo dovoljno o tehnici uzgoja
tih vrsta u obliku višenamjenskih plantaža. U mnogim slučajevima nije dovoljno
proučena ni njihova biologija. Sve to ukazuje na široko područje istraživanja
u pravcu unapređenja pošumljivanja.


Sadni materijal


Ovom prilikom nije potrebno govoriti o važnosti kvalitetnog sadnog materijala
za uspjeh pošumljivanja. Međutim, želimo istaknuti neke probleme
koje treba rješavati kako bi se pospješila kvaliteta sadnog materijala.


Jedan od akutnih problema je nedovoljno snabdijevanje sjemenom raznih
vrsta. Manjak se naročito osjeća u snabdijevanju sjemenom visokovrijednih
provenijencija. Visokovrijednim provenijencijama često prijeti opasnost
nestajanja. Zbog toga predlažemo da se snabdijevanju kvalitetnim sjemenom
da posebna važnost i da se intenziviraju istraživanja u pogledu izbora
i melioracije sjemenskih sastojina te podizanja sjemenskih plantaža. Drugi
je važan problem uskladištenje sjemena. Za mnoge vrste koje ima krupno
sjeme, kao npr. Quercus sp, Swietenia macrophylla, Artocarpus integrifolia,
Gmelina arborea, zasad nisu ustanovljene zadovoljavajuće metode uskladištenja.


Sto se tiče proizvodnje sadnog materijala u rasadniku, unatrag nekoliko
decenija postignut je velik napredak. U relativno kratkom vremenu danas
se mogu proizvesti sadnice željenih dimenzija. Obraća se pažnja ina odnos
korijenovog sistema prema stabljici. Fertilizacija biljaka u rasadničkoj proizvodnji
provodi se rutinski. Proizvodnja biljaka u kontejnerima je sve više
u upotrebi. Pored svega toga istraživanja u rasadničkoj proizvodnji ne treba
zanemariti, već ih usmjeriti prema potrebama i postojećim tehnologijama u
pojedinim zemljama. Smatramo da su glavni problemi koje treba rješavati:
mineralna ishrana, navodnjavanje, poboljšanje fizikalnih i kemijskih svojstava
tla u rasadniku, mikoriza, kontejneri i supstrat, rast biljaka (uklju