DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 48 <-- 48 --> PDF |
uvjetima staništa za poš umij i van ja drveće sa specifičnim minimumom rizika šteta od bolesti i drveće sa specifčnim karakteristikama grananja, poređaja listova i metaboličke aktivnosti koje drveće može izvršiti maksimalnu konverziju solarne energije i proizvodnju suhe tvari. Međutim, svaki program mora početi s proučavanjem varijabilnosti vrste putem testova provenijencija, a zatim se nadovezati testiranjem familija i genotipova (klonova) iz najboljih provenijencija. Programi istraživanja moraju biti tako sastavljeni da svaka faza rada daje zokruženu cjelinu i da se dobiveni rezultati mogu primijenti u praksi, npr. istraživanja provenijencija trebaju dati odgovor na pitanje koje provenijencije koristiti kod pošumljivanja, od kojih provenijencija selekcionirati sjemenske sastojine za proizvodnju sjemena itd. Neobično je važno, i to ne samo sa stajališta genetike već i silvikulture, proučavanje interakcije između genotipa (promatrano i u širem smislu) i okoline. Na taj način dolazimo od odgovora u kojoj mjeri okolina utječe na ekspresiju pojedinog svojstva. Na osnovi takvih rezultata možemo s više sigurnosti procijeniti rast kao i druga svojstva za određene provenijencije, (familije) genotipove u određenim okolinama. Pošumljavanje bazirano na takvim podacima biti će mnogo uspješnije jer ćemo biti u mogućnosti odgovarajuće provenijencije, (familije) genotipove uzgajati u za njih najpovoljnijim okolinama. Takvih primjera ima mnoga npr. Pinus caribaea (Gibson, 1982; Barnes i sur., 1980), Salix alba (Krstinić, 1984); Pinus taeda (La Fargei Kraus, 1981: Y e i s e r i sur., 1981; Pinus sylvestris i Picea sitchensis (Johnstone i Samuel, 1978). Razradom tehnike klonskog razmnožavanja onih vrsta šumskog drveća koje se prije nisu mogle ili su se tim putem vrlo teško razmnožavale, postoji sve veća mogućnost korištenja klonova u pošumljivanju. Tako će se postići, osim aditivne, još i neaditivna genetska dobit, a što je vrlo važno za bolji uspjeh pošumljivanja. Lib by (1983) nabraja još 15 glavnih potencijalnih prednosti klonskog šumarstva od kojih ćemo nabrojiti samo dvije: 1. mogućnost snabdijevanja s adaptiranim klenovima za posebna staništa i 2. genetska raznolikost u plantažama mogla bi se točno propisati korištenjem pedigriranih klonova pa bi na taj način plantaže bile znatno stabilnije. Potrebno je naglasiti da koncepcija klonskog šumarstva prije nego što će biti korištena u većim razmjerima još uvijek iziskuje rješavanje više otvorenih pitanja. U ta pitanja ubrajamo: starenje klonova, pitanje broja klonova u kulturi, održavanje čistoće klonova, cijenu sadnica i dr. Istraživanja su u tom pravcu vrlo intenzivna i sigurno će u skoroj budućnosti dati pozitivne rezultate, to više što se sada razrađuje i jedna nova tehnologija vegetativnog razmnožavanja putem kulture tkiva, a koja u kombinaciji s klasičnim klonskim razmnožavanjem može ubrzati primjenu kloniranja u pošumljivanju onim vrstima koje se za sada ne mogu masovno klonski razmnožavati u praktične svrhe. Da koncepcija klonskog šumarstva ima svoju perspektivu potvrđuju i dobiveni rezultati s nekim vrstama drveća. Tako je npr. pošumljivanje u Aracruzi u Brazilu klonovima Eucalyptus grandis postignuto značajno poboljšanje u obliku debla, otpornosti na bolesti, svojstvima drva i u rastu. Poboljšanje rasta je spektakularno, od 36 m3´´ha/god. rast je povećan na 64 m3ha/god. (Z o b e 1 i sur, 1983). 342 |