DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 50 <-- 50 --> PDF |
toga što kasnije nije vršena odgovarajuća njega i zaštita. Zbog toga mislim da se i ovim pitanjima mora posvetiti odgovor ajuća pažnja kako u praktičnom radu na pošumljivanju tako i u programima istraživanja. Agrošumarstvo i silvopastoralna proizvodnja imaju svoju perspektivu u većem dijelu aridnih, semiaridnih, tropskih i suptropskih područja. Ona se u nekim područjima od davnina i prakticiraju. Danas se preporučuje tzv. integralno agrošumarstvo koje predstavlja simultanu i kontinuiranu integraciju šume i poljoprivrede. Sistem može biti različit, tj. osnovan na tipu ili vrsti poljoprivrednog i šumskog usjeva ili pak na rasporedu tih usjeva (Vergara, 1981). Međutim, ovaj je sistem, kao razrađena tehnologija, temeljen na istraživanjima, tek u začetku. Zbog toga se istraživanjima na pošumljivanju degradiranih terena, agrošumarstvu i silvopastoralnoj proizvodnji treba posvetiti posebna pažnja, to više što se ovakvom proizvodnjom rješavaju i neki ključni ekološki problemi zemljišta i socioekonomski problemi stanovništva. ZNAČENJE FUNDAMENTALNIH ISTRAŽIVANJA U POŠUMLJIVANJU DEGRADIRANIH ZEMLJIŠTA Do danas je vrlo detaljno proučena biologija kulturnog poljoprivrednog bilja. Poznati su čak i teoretski kapaciteti prinosa zrna. Nažalost, biologija šumskog drveća nije tako detaljno proučena, premda se ona sada vrlo intenzivno proučava, a naročito biologija vrsta umjerenih klimatskih područja. Međutim, da bismo došli do novih znastvenih saznanja u pogledu uspješnijeg pošumljivanja, potrebno je prvenstveno što bolje poznavanje biologije, vrste. Tako ćemo npr. proučavanjem genetske varijabilnosti dobiti odgovore na mnoga pitanja, kao što su: veličina varijabilnosti, rast i prirast pojedinih provenijencija, interakcija između genotipa i okoline i dr. Za pošumljivanje aridnih i semiaridnih područja neobično je važno utvrditi otpornost vrste na sušu. Mislim da se ne možemo više zadovoljiti saznanjima da jedna vrsta podnosi sušu bolje od druge vrste. Nama su potrebna temeljna istraživanja iz područja fiziologije, ekologije, genetike i drugih disciplina kako bismo došli do saznanja potrebnih za uspješniju selekciju i daljnji razvoj tehnologije. Tako je npr. potrebno znati: koje su minimalne količine vode i hranjiva potrebno za život i normalan razvoj biljke, kako utječu visoke temperature na rast i razvoj biljke i utvrđivanje tipova i efikasnost fotosinteze važnih aridnih i tropskih drvenastih biljaka. O značaju takvih fundamentalnih istraživanja donosimo nekoliko primjera kod poljoprivrednog bilja. S obzirom na fotosintezu postoje tri tipa C:>„ O, i CAM biljke. Općenito se smatra da se Gs i CAM biljke obilnije pojavljuju s povećanjem temperature i smanjenjem oborina. C´, fotosinteza je ustanovljena kod najmanje 18 porodica pa izgleda da je povezana s toplim, aridnim, tropskim i suptropskim uvjetima. Unutar biljnih zajednica O, biljke su više zastupljene u nižim položajima, toplijim predjelima i tamo gdje je manja količina oborina (Smith i Bout ton, 1981). Utvrđene su značajne karakteristike ova tri tipa fotosintetskih biljaka (prema Smit h i sur, 1979): 344 |