DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Karakteristika
biljaka C4 C3 CAM
Potrebna konc. C02
za fiksne. < 10 ppm 30—150 ppm 9
Svjetl. zasić. puno svjetlo < 40 Klux - 10 Klux
Najpovoljnija ternp.
za f iksac, COa 30—35° C 15—20° C - 35° C
Fotosintetski omjer
(mg C02 dm—2 hr-1) 40—80 15—35 0,5—0,7
Fotorespiracija veoma niska aktivna veoma niska


Tip biljke s obzirom na fotosintezu može imati veliko značenje kod preživljavanja
drvenastih biljaka i u toplim područjima, gdje su visoke temperature
i malo oborina. Zbog toga je za važnije drvenaste vrste, koje su
od značaja za pošumljivanje, potrebno ustanoviti tip fotosinteze. Teoretski
postoji i mogućnost dobivanja hibrida između C3 i C4 biljaka koji bi se ponašali
kao C4 biljke. Takav hibrid je i proizveden kada je Flaveria palmerikao ženski roditelj križana s Flaveria anomala (Smith i Powell, 1984).


U okolinama gdje je voda limitirajući faktor pažnja se mora usmjeriti na
povećanje količine vode na raspolaganju za transpiraciju i na poboljšanje efikasnosti
korištenja vode za proizvodnju suhe (tvari. Richard s (1983) je
proučavao kod pšenice efekt voštanosti na prinos i srodne karakteristike u
suhim područjima. Na osnovu njegovih i drugih istraživanja ustanovljeno
je da biljke koje imaju voštani nahuk na pojedinim dijelovima imaju značajno
manji stupanj transpiracije a nepromjenljiv stupanj fotosinteze (John so
n i sur. 1983) dok su im niže fotosintetsko površinske temperature. Rich ard
s (1983) smatra da će ovi faktori povećati efikasnost asimilacije ugljika
po jedinici gubitka vode. a što može rezultirati u visokoj ukupnoj proizvodnji
suhe tvari i visokom prinosu zrna za datu snabdjevenost vodom. U tom
pravcu treba vršiti istraživanja i kod šumskog drveća da bismo došli do saznanja
o ponašanju raznih vrsta i njihovih provenijencija kod uzgoja u
aridnim područjima. Poznata su istraživanja o utjecajiu stres okolina (vlage
i temperature) na klijavost i rast klijanaca raznih vrsta borova (Barnett ,
1969; Larson i Shubert, 1969; Diavanskir i Reid, 1975; KaufmanniEckhard,
1977; iFalusi, Calamassii Točci, 1983). Međutim,
valja imati na umu i saznanja do kojeg se došlo proučavanjem divlje
pšenice (Triticum dicoccoides), gdje kod prirodne selekcije imaju prednost mehanizmi
preživljavanja pred produktivnošću. Ako je tako, onda je otpornost
na sušu s obzirom na prirodnu selekciju »neutralno« svojstvo i trebalo bi
biti slučajno distribuirano kod T. dicoccoides. Iz toga se može pretpostaviti
da se kod šumskog drveća korisni geni, s obzirom na otpornost na sušu, ne
nalaze obavezno najviše u stres okolinama. Kod selekcije šumskog drveća
na sušu o tome itrebamo voditi računa.


S obzirom na razvoj fiziologije, a i na perspektive primjene tih saznanja
o oplemenjivanju šumskog drveća, mislimo da bi fundamentalna genetska
istraživanja sa šumskim drvećem trebalo stimulirati. Tako se npr. kul