DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Karakteristika biljaka C4 C3 CAM Potrebna konc. C02 za fiksne. < 10 ppm 30—150 ppm 9 Svjetl. zasić. puno svjetlo < 40 Klux - 10 Klux Najpovoljnija ternp. za f iksac, COa 30—35° C 15—20° C - 35° C Fotosintetski omjer (mg C02 dm—2 hr-1) 40—80 15—35 0,5—0,7 Fotorespiracija veoma niska aktivna veoma niska Tip biljke s obzirom na fotosintezu može imati veliko značenje kod preživljavanja drvenastih biljaka i u toplim područjima, gdje su visoke temperature i malo oborina. Zbog toga je za važnije drvenaste vrste, koje su od značaja za pošumljivanje, potrebno ustanoviti tip fotosinteze. Teoretski postoji i mogućnost dobivanja hibrida između C3 i C4 biljaka koji bi se ponašali kao C4 biljke. Takav hibrid je i proizveden kada je Flaveria palmerikao ženski roditelj križana s Flaveria anomala (Smith i Powell, 1984). U okolinama gdje je voda limitirajući faktor pažnja se mora usmjeriti na povećanje količine vode na raspolaganju za transpiraciju i na poboljšanje efikasnosti korištenja vode za proizvodnju suhe (tvari. Richard s (1983) je proučavao kod pšenice efekt voštanosti na prinos i srodne karakteristike u suhim područjima. Na osnovu njegovih i drugih istraživanja ustanovljeno je da biljke koje imaju voštani nahuk na pojedinim dijelovima imaju značajno manji stupanj transpiracije a nepromjenljiv stupanj fotosinteze (John so n i sur. 1983) dok su im niže fotosintetsko površinske temperature. Rich ard s (1983) smatra da će ovi faktori povećati efikasnost asimilacije ugljika po jedinici gubitka vode. a što može rezultirati u visokoj ukupnoj proizvodnji suhe tvari i visokom prinosu zrna za datu snabdjevenost vodom. U tom pravcu treba vršiti istraživanja i kod šumskog drveća da bismo došli do saznanja o ponašanju raznih vrsta i njihovih provenijencija kod uzgoja u aridnim područjima. Poznata su istraživanja o utjecajiu stres okolina (vlage i temperature) na klijavost i rast klijanaca raznih vrsta borova (Barnett , 1969; Larson i Shubert, 1969; Diavanskir i Reid, 1975; KaufmanniEckhard, 1977; iFalusi, Calamassii Točci, 1983). Međutim, valja imati na umu i saznanja do kojeg se došlo proučavanjem divlje pšenice (Triticum dicoccoides), gdje kod prirodne selekcije imaju prednost mehanizmi preživljavanja pred produktivnošću. Ako je tako, onda je otpornost na sušu s obzirom na prirodnu selekciju »neutralno« svojstvo i trebalo bi biti slučajno distribuirano kod T. dicoccoides. Iz toga se može pretpostaviti da se kod šumskog drveća korisni geni, s obzirom na otpornost na sušu, ne nalaze obavezno najviše u stres okolinama. Kod selekcije šumskog drveća na sušu o tome itrebamo voditi računa. S obzirom na razvoj fiziologije, a i na perspektive primjene tih saznanja o oplemenjivanju šumskog drveća, mislimo da bi fundamentalna genetska istraživanja sa šumskim drvećem trebalo stimulirati. Tako se npr. kul |