DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 52 <-- 52 --> PDF |
tura stanice i tkiva kod šumskog drveća istražuje u mnogim laboratorijima u svijetu. S nekim vrstama postignuti su pozitivni i vrlo ohrabrujući rezultati, kao npr. Prunus avium, Calocedrus decurrens, Sequiadendron giganteum, Populus tremula, Populus tremuloides, Betula pendula, Pinus taeda, Pi- nus radiata i dr. Očekuje se da će se ovom metodom u cijelosti ili u kombinaciji s razmnožavanjem pomoću reznica mnoge vrste moći koristiti u pošumljivanju. Proučavanje ove metode između ostaloga ima svoje značenje i za rejuvenilizaciju klonova te konzervaciju (očuvanje) genofonda. Veće težište treba biti na ispitivanju mogućnosti povećanja genetske varajabilnnosti kod šumskog drveća. Jedna od tih mogućnosti je i međuvrsna hibridizacija. Povećanjem genetske varijabilnosti može se stvoriti veća baza sa selekciju., To je tim značajnije što je veća mogućnost kloniranja šumskog drveća. Premda se heterozis mnogo proučavao, naročito kod poljoprivrednog bilja, ova pojava je posebno važna za oplemenjivanje šumskog drveća. Zbog toga smatramo da bi bilo potrebno kod šumskog drveća heterozis i dalje proučavati. Križanjem raznih rasa (provenijencija) povećava se heterozigotnost a time i mogućnost pojave luksuriranja. Biotehnologija se vrlo intenzivno razvija. Sve više ima primjera proučavanju biotehnologije kod višeg bilja. U zadnje se vrijeme interes za proučavanje biotehnologije kod šumskog drveća također povećava. Biotehnologija omogućava istraživačima, kako iznosi Durza n (1984), da unesu drveće u laboratorije, reduciraju ga na njegove celularne građevne blokove i manipuliraju stanicama kao mikroorganizmima pod aseptičnim uvjetima. U tom se pravcu vrše istraživanja. Radovi A huj e (1983, 1984) s trepetljikom i bukvom, Kriebela (1985) s Pinus strobus ukazuju na perspektivu ovih istraživanja za potrebe oplemenjivanja šumskog drveća. U tom kontekstu, vrijedno je spomenuti transfer bakterije Azotobacter koja veže dušik u mikoriznu gljivu Rhizopogon koja ulazi u simbiotsku asocijaciju s korijenjem Pinus radiata (Ah u ja, 1982). Međutim, preduvjeti za genetski inženjering kod šumskog drveća su proučavanje kulture tkiva, stanice, i protoplasta kako bi se kod ovih biljaka mogao definirati njihov rast in vitro i zahtjevi za diferencijacijom, jer ćemo samo tako doći bliže žetvi plodova protoplast tehnologije. Za sve to potrebno je više fundamentalnog znanja o biološkim procesima koji utječu na rast, metabolizam, razvoj, reprodukciju i interakcije kod važnih vrsta. Treba provesti mnogo više bazičnih istraživanja prije nego ćemo biti u stanju u punom smislu koristiti blagodati biotehnoolgije u šumarstvu. Baš zbog toga potrebno je planski pristupiti ovim istraživanjima. ZAKLJUČNE NAPOMENE Da bi se pošumljivanje degradiranih terena u cijelom svijetu provodilo mnogo opsežnije i tako zaustavila degradacija i smanjivale površine degradiranih zemljišta, mora se primijeniti tehnologija koja garantira dobar uspjeh uz manja ulaganja. To je ključni problem koji treba biti predmetom istraživanja ne samo znanstvenih instituta nego i razvojnih i operativnih službi. Problem je veoma kompleksan i mora se timski rješavati tako da na bazi dosadašnjih saznanja i praktičnih dostignuća odredimo pravce i progra |