DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Od štetnika i bolesti bagrem ne stradava znatno. Veće štete mladim kulturama (1—5 godina) može nanijeti tak jesenska divljač i zečevi guleći im koru, te sitni glodavci, poput miševa i voluhariica, koji prave štetu na korijenu bagremovih stabala. Najvažnije štetočine: Postoji značajan broj štetnih insekata, od kojih najveće štete čini Magacyllene robiniae. Chalepus dorsalis napada listove bagrema u rano proljeće. Potkraj ljeta, u ranu jesen teško oštećeni primjerci bagrema izgledaju tako kao da su vatrom oprženi, te imaju znatan zaostatak u prirastu drvne mase. Također je važna štetočina Ecdytolopha insiticiana. Taj insekt napada samo mlade grane, grize njihovu unutrašnjost i na njima pravi svoja gnijezda, kućište duljine 3—8 cm. Najštetniji parazit među gljivama je Fome s risus . Cesto prati u širenju Ecdytolopha insiticianu, posebice na starijim primjercima. U mladim šumama osobito je osjetljiv na klorozu i na nakrivljenost mladica. Srednje je otporan prema smrzavanju. Zbog tanke kore i plitkog korijenja osjetljiv je na šumske požare, posebno u mlađim šumama. Posebne osobine: U čvorovima na korijenju (simbioza) nalaze se nitrofilne bakterije, koje povećavaju koncentraciju dušika u tlu. Bagremovo otpalo lišće brzo se raspada, te pri tome oslobađa u vodi rastvorljive nitrate, u sklopljenoj, gustoj šumi oko 60 kg/ha na godinu, koji druge biljke lako mogu iskoristiti. U šumama starosti 16—20 godina porast koncentracije dušika u gornjih 50 cm sloja tla iznosi oko 590 kg/ha. Istodobno, u šumama starosti 5—10 godina takav prirast nije primijećenn. Usprkos tome utjecaj bagrema na sekundarne biljke većinom se ostvaruje odbacivanjem velike količine dušika u prehrambeni lanac tip pridruženih biljaka putem otpalih grana i lišća bagrema, a ne toliko neposredno zbog porasta koncentracije dušika u samom tlu. Količina dušika koja ulazi u prehrambeni lanac sekundarnih biljaka procjenjuje se na oko 50 kg/ha, što je oko dva puta više od količine u drugim tipovima šuma. Vrste drveća posađene ispod bagremovih brže rastu nego bez bagremova gornjeg sloja, što. se objašnjava velikom unesenom količinom dušika u njihov prehrambeni ciklus. Krošnju i izdanke bagrema divljač rado konzumira. Stoga bagrem može imati važnu ulogu u povećavanju kapaciteta divljači u šumama. OSNIVANJE BAGREMOVIH KULTURA U NAŠOJ ZEMLJI O problematici podizanja bagremovih kultura i o njegovoj upotrebnoj vrijednosti nalazimo detaljne podatke kod Griinwald a (1915), Petra čića (1935, 1945) , H anz 1 a (1961), Pi skori ća (1951), Miloševića- Bravinca (1955). Lončara (1951), Španovića (1947) i drugih autora, (vidi Ra uš i dr. 1987). Budući da se bagrem lako podiže i obnavlja, vrlo brzo raste, dajfe tehničko i ogrjevno drvo odlične kvalitete, te svojim razgranatim žiljem odlično veže sipke terene, to je njegova sadnja i upotreba u nas vrlo velika: |