DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 61 <-- 61 --> PDF |
On se upotrebljava za podizanje živih ograda, za drvorede, za parkove, za zaštitu od vjetra, za zaštitu od bujica, od klizanja, spuzavanja i utiskivanja zemlje, za vezanje živog pijeska (Deliblatski i Đurđevački pijesci) i dr. S obzirom na njegovu znatnu rasprostranjenost u nas, veliku medonosnost i kvalitetu meda, svakako je jedna od najvažnijih medonosnih vrsta za pčelare. Dakle, saditi se može na svakom onom mjestu koje nije iskorišteno za druge svrhe, gdje su šumske nestale i gdje se uviđa potreba da se podignu, a odgovaraju mu prirodni uvjeti (klima, tlo). Bagrem je mnogo značio prije, a d danas, posebno za seljačka gospodarstva. T. Španović (1947) piše: »Njegovo podizanje i gajenje ima zato naročito značenje za seljačka gospodarstva, jer ona od njega dobivaju potrebno tehničko i ogrjevno drvo. U krajevima siromašnim šumama, mnogi seljaci sade bagrem na svaku stopu svoje slobodne zemlje koje ne mogu iskoristiti za sijanje poljoprivrednih usjeva ili za druge ciljeve: pred kućom, u dvorištu, u ogradama, u drvoredima ili na pašnjacima.« Bagremovo drvo, posebno njegova srž, ima izvanredne tehničke osobine i čvrstoću, elastičnost, tvrdoću d trajnost, što omogućuje mnogostruku tehničku primjenu. Drvo je pogodno za gradnju na suhom, u vodi i u zemlji. Telefonski, telegrafski i električni vodovi i šipovi u zemlji traju više i od jedne druge vrste drveća. Za razliku od ostalih vrsta drveća koje se upotrebljavaju kao rudničko drvo, podupirači od bagremova drveta po kvaliteti su mnogo ispred ostalih. Od njega se izrađuju stupovi, kolje i pritke za voćke, vinograde, hmelj, upotrebljava se za izradu željezničkih pragova, u brodogradnji, za krovne konstrukcije, razne vrste stupova, za grede, za dovratke i prozorske okvire. Deblje drvo može se piliti u daske. Također se upotrebljava u kolarskom zanatu, u stolarsitvu pri proizvodnji određenih dijelova namještaja, naročito onih koji su izloženi vlazi i jačem opterećenju. Bagremovo drvo dobro se obrađuje i polira. Kao ogrjev bagrem razvija veliku toplinu i dobro gori. Njegova ogrjevna snaga jednaka je bukvi, ili je još bolja od nje. U prošlosti bagrem je uzgajan isključivo u parkovima kao hortikulturna vrsta,: a ni danas nije izgubio to značenje zbog svog dekorativnog izgleda krošnje, debla, obilne cvatnje i dr. Postoje mnogi varijeteti i oblici koji se upotrebljavaju kao ukrasne biljke, a razmnožavaju se kalemljenjem, kao što su: Robinia pseudoacacia var. semperflores Carr. (cvjeta više puta u toku ljeta), Robinia pseudoacacia var. pyramidalis Pep. (uskoga čunjastog habitusa), Robinia pseudoacacia var. umbraculifera D. C. (s okruglom krošnjom), Robinia pseudoacacia var. monophyla Kirch, (lišće jednostavno ili složeno u nekoliko krupnih listića), Robinia pseudoacacia var. decaosneana Carr. (cvjetovi svjetloružičasti), Robinia pseudoacacia var. inermis D. C. (bez bodljika) i dr. Danas se bagremove sastojine podižu isključivo umjetno, i to sadnjom sadnica i svjetvom sjemena. Sadnja sadnica mnogo se više primjenjuje zbog mnogih prednosti sadnica nad sjemenom. One se lako primaju, lako i brzo tjeraju, nisu toliko osjetljive prema biotskim i abiotskim utjecajima. Sjeme ima tvrdu ljusku pa teško i nejednolično> niče. Zbog toga se prije sjeltve mora močiti u vodi 24 sata. Mlade su biljčice vrlo osjetljive, zahtijevaju veću njegu. pa time i veće troškove. |