DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1988 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Bagrem dobro uspijeva na staništima graba, kitnjaka, sladuna i cera,
a i na staništvu crnog jasena ti bjelograbića i na staništu ornog bora, ali i ma
mjestima gdje je zemljište očuvano i mije ekstremno suho. U bagremarima
javlja se specifična prizemna flora: Festuca sp., Bromus sterilis (otvorenije
sastojdne), Sambucus nigra, Galium aprine, Charrophyllum bulbosum, Vrtića
dioica, Lactuca guercina i dr. (nešto Sklopljene sastojine). Vidimo da
pridolazak pojedinih vrsta uvjetuje količina svjetla i bogatstvo tla mineralnim
hranivima, posebice dušikom. Sve su te vrste nitrofilne. Prizemna vegetacija,
bagremovih šuma upozorova na veliku sličnost s vegetacijom požarišta
i ruderalnom vegetacijom, koja je daleko od prirodnog sastava šuma.
Bagrem ne -treba podizati na dobrim terenima, koje treba prepustiti autohtonim
vrstama ili pak poljoprivrednim kulturama, već njime treba osvajati
loše terene gdje će doći do izražaja njegova pionirska uloga i velika sposobnost
vezanja i meldoriziranja zemljišta.


Za sadnju medonosnih bagremovih šuma dolaze u obzir medonosne i
takozvane dvonamjenske vrste bagremova. U Mađarskoj postoji pet vrsta
oplemenjenih bagrema za pčelarske primjene: »Rozsazsin — AC«, (ružičasti
AC tip), »Debreceni-2« (debrecinsfci br. 2), »Halvanyrozsaszim« (svjetloružičasti),
»Debreceni 3—4« (debrecinski br. 3—4) i »Matyusi 1—3« (maćuški br.
1—3), zatim postoji pet dvonamjenskih oplemenjenih vrsta i za šumarske
i za pčelarske potrebe: »Zalai« iz županije Zala), »Kiskunsagi« (iz ravnice
Kiskungsag), »Csaszartoltesi« (iz predjela Ssaszartoltes), »Egylevelu« (jednolisni)
i »Vati — 46 (iz mjesta Vat. br. 46), Halmagy, 1975).


Iz specijalno pčelarskih razloga smatramo potrebnim podizanje dvaju
tipova bagremovih namjenskih šuma. Jedna vrsta je predviđena od pčelarskih
oplemenjenih vrsta bagremova na ravničnim terenima i dobrim tlima,
a drugi tip namjenskih šuma trebao bi se sastojati iz dvonamjenkih oplemenjenih
vrsta na povoljnim terenima. Za sadnju novoosnivanih šuma nakon
dubokog oranja preporučljivo je zasaditi mladice propisanih dimenzija u
mreže od 2,5 x 1,0 m.


BAGREM JE NAŠE NAJVAŽNIJE MEDONOSNO DRVO


Bagrem je naša najmedonosnija biljka s koje se na godinu u cijeloj
zemlji dobiva oko 150 vagona bagremova meda, što predstavlja 25 posto od
ukupne godišnje jugoslavenske proizvodnje (609 vagona). Njegovo je značenje
i u tome što je u nekim krajevima jedina glavna paša.


Bagrem medi dobro bez obzira na doba cvatnje, bila ona ranija ili nešto
kasnija. To je biljka koja daje obilno nektara, a malo cvjetnog praha. Međutim
na dobro medenje uvelike utječu vremenske prilike. Osim što treba da
je bogat cvijetom, potrebno je da za vrijeme cvatnje vlada lijepo i toplo
vrijeme, dok mu naročito šteti ako u cvatnji promrzne.


Izlučivanje nektara pogoduju tople noći s dosta jutarnje rose, a dani treba
da budu umjereno topli i bez vjetra. Optimalna je temperatura za lučenje
nektara između 20 i 25° C pri relativnoj vlažnosti od 70 do 90 posto.


Medenju škodi magla, što se više puta pokazalo u dolinama naših rijeka.
Za dobro medenje manje mu škode hladniji vjetrovi, dok topliji i suhi vjetrovi
ofure cvijet, pa medenje može naglo prestati. Osim klimatskih prilika


356